Najsušnija pustinja na svijetu obrasla bijelim cvijećem

U najposušnijem mjestu na Zemlji, biljke su počele cvjetati usred zime (trenutno je zima na južnoj hemisferi Zemlje), prvi put u desetljeću. Ovaj neobični događaj prekrio je dijelove pustinje nijansama bijele i ljubičaste boje. Istraživači vjeruju da je jedan od razloga za ove nepredviđene događaje možda klimatske promjene.

Cvjetanje biljaka u Atacami u zimskom periodu predstavlja rijetkost. Neki tvrde da je ovaj rijedak procvat rezultat kiša u Sjevernom Čileu tokom jeseni na južnoj hemisferi. U sredini aprila, oko 11 milimetara kiše palo je, što je zajedno s lokalno poznatom jutarnjom maglom, "camanchaca", stimulisalo vegetaciju koja može ostati uspavana i do 15 godina. Vrste koje su ukrasile pejzaž uključuju "pata de guanaco" sa svijetlim fuksija cvjetovima i bijelim "uzdasima polja".

Glavna područja cvjetanja bila su između 115 i 155 kvadratnih milja, potvrdio je César Pizarro, voditelj sekcije za očuvanje biodiverziteta i naučna istraživanja u Nacionalnoj šumarskoj korporaciji (Conaf) u Atacami. Obično se puni procvat pustinje dešava od septembra do oktobra, zahvaljujući kišama u zimskom periodu, što može obuhvatiti oko 5.800 kvadratnih milja, gdje procvjeta oko 200 vrsta cvijeća, piše Interesting Engineering.

Većina cvjetanja dešava unutar mjeseci juni, juli i august, uglavnom zbog El Nino efekta koji uzrokuje povećanje padavina u Čileu iznad prosjeka. Međutim, La Nina bi mogla omesti rijetko zimsko cvjetanje Atacame, utičući na oprašivanje.

Prije nekoliko godina, 2015., kiše u martu izazvale su mnogo cvjetanja, ali nije jasno hoće li to biti slučaj i ovaj put. Prema stručnjacima, ova situacija će vjerovatno trajati još jedan mjesec prije nego što pređe u La Ninu. Ako se La Nina ponovo desi, ove cvjetne mrlje će možda biti posljednje viđene u ovom desetljeću.

Profesorica ekologije María Fernanda Pérez sa Pontifikalnog katoličkog univerziteta u Čileu istakla je da glavni problem predstavlja to što oprašivači ne dolaze tako brzo kao biljke reagiraju na kišu. "Ako sjemenke proklijaju i procvjetaju, ali oprašivači ne stignu, sjemenke će nestati", rekla je za Live Science. Dodala je da ovaj nesklad između cvjetanja i oprašivača može značiti da neće biti dostupnih sjemenki.

Klimatske promjene mogu uzrokovati da se rijetki događaji poput cvjetanja cvijeća dešavaju češće, što bi moglo značiti da se godišnje biljke uglavnom ne razmnožavaju.