Na šta će svijet ličiti od ponedjeljka: Trump želi ući na velika vrata
Inauguracija Donalda Trumpa za drugi predsjednički mandat na čelu Sjedinjenih Država je u ponedjeljak. Na inauguraciju su pozvani brojni svjetski lideri. Pozive su dobili i kineski predsjednik Xi Jinping, koji neće doći, ali je poslao potpredsjednika. Pozvana je i italijanska premijerka Giorgia Meloni, ali ne i visoki briselski dužnosnici.
Sklonost presijecanju
Urednik BBC-a Jeremy Bowen u tekstu piše da je Trump izvršio utjecaj na Bliski istok i prije nego što je sjeo u Ovalni ured.
“Presjekao je taktiku odgađanja koju je izraelski premijer Benjamin Netanyahu, u savezu sa ultranacionalističkim koalicionim partnerima, koristio da izbjegne prihvatanje sporazuma o prekidu vatre koji je Joe Biden stavio na pregovarački sto”, navedeno je u tekstu.
Trump je ranije najavio i mogući sastanak sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Prema medijskim napisima, Kremlj je oprezan i spreman na bilo kakav scenarij – i eskalaciju i mirovni sporazum. A Trumpov ulazak u Bijelu kuću utjecat će na sva važna geopolitička žarišta.
Dr. Neven Anđelić sa londonskog Regent’s University objašnjava da na Zapadnom Balkanu razni lideri - politički i nacionalni - imaju očekivanja da će se njihova nacionalna situacija popraviti sa promjenom u Washingtonu.
- Promjena u Washingtonu nije samo personalne prirode već će biti ideološka, praktična u međunarodnoj politici. Ali, isto tako, trebala bi biti i u kvaliteti vođenja najmoćnije nacije na svijetu. Po mnogo čemu Bidenov mandat može se ocijeniti kao vrlo loš. Trump može samo poboljšati to. Ako pogorša, onda je cijeli svijet u velikoj nevolji i ogromna katastrofa je pred nama. Nada je da će biti bolje. Realnost je da će vjerovatno biti bolje. Realnost je također da, zbog karaktera Trumpa, ne znamo šta će se zaista desiti, ističe dr. Anđelić.
Objašnjava da Zapadni Balkan nije na listi prioriteta američke vanjske politike, ali može da posluži u rješavanju nekih drugih kriznih žarišta kao sredstvo za trgovinu. Tu leži potencijalna opasnost. Kada je riječ o Evropi, dr. Anđelić podsjeća da je Trump najavljivao da će riješiti rat u Ukrajini za dan.
- Sada svi, zapravo, to očekuju od njega. Ono što njemu ide u korist, ali prvenstveno Ukrajincima, pa i Rusima, jeste to da su se i Ukrajina i Rusija potrošile tokom protekle skoro tri godine. Po teoriji okončanja sukoba, one su u situaciji kada su spremne da pregovaraju. Ratovi se od 1945. svode na to da se zauzmu bolje, jače pozicije u pregovorima. U tom kontekstu, posljednji postupci Bidena i njegove politike mogu se gledati kao pomoć Ukrajini da se postavi u što jaču poziciju tokom skorih pregovora. A Bidenova administracija nije bila spremna ili u mogućnosti da vodi pregovore. Zapad također. Trump se postavio tako da se od njega očekuje da je to moguće, ističe naš sagovornik.
Trump želi da pokaže svoju veliku moć na svjetskoj pozornici odmah na početku. Važno je, naglašava dr. Anđelić, da se i usaglasi budući status Ukrajine i da li će joj biti dozvoljeno da kao suverena nacija odlučuje o svojim međunarodnim savezima ili će morati da to usaglašava u odnosu na Rusiju i ruske želje. A Trump, podvlači dr. Anđelić, nije ljubitelj EU.
- I u EU sada imamo velike promjene. U Austriji će vjerovatno doći do uspostavljanja vlade sa radikalno desnom političkom partijom na čelu. Prije 25 godina, kada je ta partija postala manji partner u vladi, nastao je bojkot iz ostatka EU. Danas imamo situaciju da će ta radikalno desna politička partija formirati vlast kao senior partner. I to nije prvi slučaj u EU - imamo Mađarsku, Slovačku, Italiju, Nizozemsku. Imamo vrlo snažne radikalno desne političke partije u Njemačkoj, u Francuskoj, u Španiji, u Češkoj, u nizu zemalja. Dakle, EU ima problem interno - izazov od političkih ideologija koje nisu liberalno-demokratske, te eksterno od režima koji nisu liberalno-demokratski poput Rusije. A Trump priželjkuje autokratske ili autoritarnije, manje liberalno-demokratske režime, ističe dr. Anđelić.
Osvrćući se na stanje i očekivanja u Velikoj Britaniji, dr. Anđelić objašnjava da je tokom predizborne kampanje stotinjak aktivista vladajuće Laburističke partije otišlo u Sjedinjene Države da pomogne demokratama u kampanji Kamale Harris.
- Harris je katastrofalno izgubila i odmah je problematizirano to pitanje. Imamo ideološke neprijatelje na vlasti u Londonu i u Washingtonu. Iz Londona je došlo pojašnjenje da aktiviste nije poslala Laburistička partija. Naravno, UK je nakon izlaska iz EU skoro pa očajan da održi i osnaži specijalne odnose sa SAD-om. Sa Trumpom u Bijeloj kući, nisam siguran da će ti odnosi biti osnaženi. UK će pokušati učiniti što je god moguće, ali u velikim problemima je, većim nego EU, zaključuje dr. Anđelić.
Davor Gjenero, politički analitičar iz Hrvatske, ističe da kada govorimo o Balkanu, a posebno Bosni i Hercegovini, treba se pripremiti na to da će američka administracija biti manje zainteresovana. Očekuje se da će BiH biti na neki način prepuštena utjecaju EU.
- Jedina točka za koju mislim da će Trumpova administracija biti oštrija i dosljednija je pitanje izgradnje Južne plinske interkonekcije koju je već administracija predsjednika Bidena u zakonodavnom okviru dovela pod krov, ističe Gjenero.
Smatra da su promašena očekivanje da će Trump samo na osnovu ekonomskih interesa svoga kruga snažno preferirati neke zemlje i odustati od generalne politike SAD-a prema Balkanu. Tu prvenstveno misli na očekivanja u Srbiji, ali i na ona predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Dodik se nema čemu nadati, ističe naš sagovornik, jer se prvi put našao pod sankcijama u vrijeme Trumpove administracije. Aleksandru Vučiću se neće gledati kroz prste na volatilnu politiku prema ključnim akterima u međunarodnoj politici. Fokus pritiska sa Rusije, smatra Gjenero, prebacit će se na Kinu i sve države koje grade suviše bliske i odnose ovisnosti o Kini mogu očekivati ozbiljne probleme. Govoreći o odnosima u Evropi i svijetu, događaji koji su obilježili predinauguracijski period bili su dosta zabrinjavajući, posebno kada je riječ o sudbini NATO-saveza. Trump je, podsjeća Gjenero, ušao u vrlo oštar dispute sa dvjema državama osnivačicama NATO-a - Kanadom i Danskom. Trump, naglašava Gjenero, ne voli multilateralizam, ne voli ograničenja koja u međunarodnim odnosima proizlaze iz međunarodnih akata koji bi trebali imati zakonsku snagu. Gjenero se pribojava da će to obilježiti i buduće razdoblje.
- Odnosi Evrope i Trumpove administracije će biti odnosi međusobnog nepovjerenja i podozrivosti, kaže Gjenero, pretpostavljajući da NATO neće biti doveden u pitanje iako će se troškovi održavanja mira osjetno prebaciti na evropska leđa.
Ograničenje Rusiji
Kad je riječ o Ukrajini, Gjenero upozorava da je ona u izrazito teškom stanju, ali ti teški izazovi su ujedno i teški izazovi za EU. Pitanje je do koje mjere je Trump spreman odustati od temeljnih principa arhitekture mirovnog poretka uspostavljenog u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, a veliko je pitanje i do koje mjere tu arhitekturu Trump uopće razumije i mari za nju.
Osvrćući se na Bliski istok, Gjenero smatra da je mirovni sporazum između Izraela i Hamasa u velikoj mjeri povezan sa početkom rada administracije Trumpa koji je očekivao i tražio od Netanyahua da pristane na sporazum. Vidljivo je da se krediti i zasluge ne pripisuju odlazećoj Bidenovoj administraciji koja je to ispregovarala, nego Trumpu.
- Taj mirovni sporazum je bio uvjet predsjednika Trumpa premijeru Netanyahuu za buduću podršku, kaže Gjenero i zaključuje da je postignut i važan cilj ograničenja utjecaja Rusije na tom području.
Prije svega, Rusija je uglavnom potisnuta iz Sirije i to je veliki geopolitički uspjeh euroatlantskog svijeta.
