Munjevit učinak Trumpove kazne: Kina okrenula leđa Rusiji, obustavili su kupovinu nafte
Odnosi Kine i Rusije sada su poljuljani?/Reuters/Alexader Kazakov
Kineske državne naftne kompanije obustavile su kupovinu ruske nafte koja se transportuje morskim putem, potvrdilo je danas više izvora iz trgovačkih krugova za Reuters.
Odluka je uslijedila nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama – Rosnjeftu i Lukoilu. Ovaj potez dolazi u trenutku kada i rafinerije u Indiji, dosad najvećem kupcu ruske pomorske nafte, najavljuju drastično smanjenje uvoza kako bi se uskladile s američkim mjerama.
Zbog naglog pada potražnje od strane dva ključna kupca, Moskva će se suočiti s pritiskom na prihode od nafte, dok će najveći svjetski uvoznici biti primorani da traže alternativne izvore, što bi moglo dovesti do rasta globalnih cijena.
Kompanije PetroChina, Sinopec, CNOOC i Zhenhua Oil kratkoročno će se suzdržati od trgovine ruskom naftom zbog zabrinutosti oko sankcija, navode izvori. Navedene kompanije nisu odmah odgovorile na Reutersove upite za komentar.
Iako Kina morskim putem uvozi oko 1,4 miliona barela ruske nafte dnevno, većinu nabavljaju nezavisne rafinerije, uključujući i manje operatere poznate kao “čajnici”. Procjene o količini koju kupuju državne rafinerije značajno se razlikuju.
Prema podacima Vortexa Analyticsa, kineske državne kompanije su u prvih devet mjeseci 2025. godine kupovale manje od 250.000 barela dnevno, dok konsultantska kuća Energy Aspects tu brojku procjenjuje na 500.000 barela dnevno.
Dva trgovačka izvora navode da je Unipec, trgovački ogranak Sinopeca, obustavio kupovinu ruske nafte još prošle sedmice. To se dogodilo nakon što je Velika Britanija na listu sankcionisanih dodala Rosnjeft, Lukoil, brodove takozvane “flote u sjeni” te kineske subjekte, uključujući jednu veliku kinesku rafineriju, prenosi Index.hr.
Trgovci ističu da Rosnjeft i Lukoil većinu svoje nafte Kini prodaju preko posrednika, umjesto direktnim dogovorima s kupcima. Očekuje se da će i nezavisne rafinerije privremeno zaustaviti kupovinu kako bi procijenile uticaj novih sankcija, ali nekoliko trgovaca vjeruje da će ipak pokušati nastaviti s nabavkom ruske nafte.
Nove okolnosti već su se odrazile na cijene. Prije zvanične objave sankcija, ponude za sirovu naftu ESPO za isporuku u novembru pale su na premiju od samo jednog dolara po barelu u odnosu na ICE Brent, dok se početkom oktobra trgovalo uz premiju od 1,70 dolara.
Važno je napomenuti da Kina uvozi i oko 900.000 barela ruske nafte dnevno putem naftovoda. Cjelokupna količina namijenjena je kompaniji PetroChina, za koju trgovci smatraju da vjerovatno neće biti značajnije pogođena sankcijama. Očekuje se da će se Indija i Kina sada okrenuti drugim dobavljačima, što bi moglo dovesti do rasta cijena nafte s Bliskog istoka, iz Afrike i Latinske Amerike, zaključuju analitičari.
