Može li Trump dobiti Nobela za mir? - Tvrdnje, nominacije i realne šanse
Zaslužujem je, ali mi je nikada neće dati, poručio je Trump jednom prilikom/Evelyn Hockstein/REUTERS
Dobitnik Nobelove nagrade za mir bit će objavljen sutra, a američki predsjednik Donald Trump i njegova administracija više su puta jasno stavili do znanja da upravo on zaslužuje tu nagradu.
Trump godinama vodi ne baš suptilnu kampanju za Nobelovu nagradu, počevši od svog prvog mandata, kada je rekao da „mnogi ljudi“ misle da ju je zaslužio. U februaru ove godine, tokom sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuuom u Bijeloj kući, izjavio je: „Nikada mi neće dati Nobelovu nagradu za mir. Zaslužujem je, ali mi je nikada neće dati.“
Trump je više puta sugerisao da je bio ključan u zaustavljanju nekoliko ratova. „Okončao sam šest ratova. Ako pogledate šest sporazuma koje sam ove godine postigao, svi su bili u ratu. Nije se radilo o primirjima“, rekao je 18. augusta tokom sastanka na vrhu s ukrajinskim i evropskim liderima.
Dan kasnije, u intervjuu za Fox News, povećao je broj na sedam ratova. Tu tvrdnju ponovio je i prošlog mjeseca, ističući da niko „nikada nije učinio ništa slično tome“.
Više od 10 ljudi nominiralo Trumpa
Dr. Samir Puri, direktor Centra za globalno upravljanje i sigurnost u londonskom think tanku Chatham House, rekao je za Sky News da " u Trumpovim tvrdnjama postoji doza apsurda, ali kao i kod mnogih njegovih izjava, unutar tog apsurda ponekad se nađu zrnca istine.“
Puri smatra da postoji „ogromna razlika između zaustavljanja borbi na kratki rok i rješavanja temeljnih uzroka sukoba“, te da se Trumpove intervencije često svode na „upravljanje sukobima“ umjesto na njihovo rješavanje.
Više od deset osoba nominiralo je Trumpa za Nobela - među njima izraelski premijer Benjamin Netanyahu, kambodžanski premijer Hun Manet, jedan ukrajinski političar te zakonodavci iz SAD-a, Švedske i Norveške.
Netanyahu ga je nominirao u julu, rekavši da Trump „upravo stvara mir“ u nizu zemalja i regija. Do toga je došlo nakon što je Trump sebi pripisao zasluge za zaustavljanje „12-dnevnog rata“ između Irana i Izraela.
Trump je pokrenuo trgovinski rat protiv starih prijatelja
Analitičari poput Nine Graeger, direktorice Instituta za istraživanje mira u Oslu, smatraju da bi uspješan pritisak na Rusiju da okonča rat u Ukrajini ili na Izrael da zaustavi rat u Gazi učinio Trumpa ozbiljnim kandidatom.
Izrael i Hamas su se, prema izvještajima, dogovorili o prvoj fazi Trumpovog plana za Gazu — sporazumu o prekidu vatre i oslobađanju talaca, koji bi mogao otvoriti put okončanju krvavog dvogodišnjeg rata na Bliskom istoku.
Ipak, analitičari procjenjuju da su Trumpove šanse male. Oporuka Alfreda Nobela nalaže da nagradu treba dobiti osoba „koja je učinila najviše ili najbolje za unapređenje zajedništva među narodima“.
„To nije nešto što Trump radi. Povukao je SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije i Pariškog klimatskog sporazuma, te pokrenuo trgovinski rat protiv starih prijatelja i saveznika. To nije baš ono što zamišljamo kad pomislimo na miroljubivog predsjednika ili nekoga ko je zaista posvećen promovisanju mira“, rekla je Graeger.
Tokom drugog mandata, Trump je predlagao mjere koje su, prema kritičarima, mogle omesti obrazovanje i naučna istraživanja - dva stuba Nobelove tradicije. To je uključivalo smanjenje budžeta Nacionalnih instituta za zdravlje, najvećeg svjetskog finansijera biomedicinskih istraživanja, te planove za raspuštanje Ministarstva obrazovanja u korist većih ovlasti saveznih država, piše Index.
„Navikli smo raditi u zaključanoj sobi“
Ylva Engstrom, potpredsjednica Kraljevske švedske akademije nauka, koja dodjeljuje tri Nobelove nagrade (za hemiju, fiziku i ekonomiju), rekla je da su Trumpove reforme „nepromišljene“ i da bi mogle imati „razorne posljedice“.
„Akademska sloboda jedan je od temelja demokratskog sistema“, naglasila je. Trumpova administracija, međutim, tvrdi da njihove mjere smanjuju rasipanje i potiču naučne inovacije.
Asle Toje, zamjenik predsjednika Norveškog Nobelovog odbora, izjavio je da je Trumpova javna kampanja za nagradu možda imala suprotan efekat:
„Ovakve vrste lobiranja imaju više negativan nego pozitivan učinak. Neki kandidati se previše trude, i to nam se ne sviđa. Navikli smo raditi u zaključanoj sobi bez spoljnog utjecaja. Već je dovoljno teško postići dogovor među sobom.“
Više kandidata nego prošle godine
Odbor ne objavljuje listu kandidata prije proglašenja, ali je potvrđeno da ih je ove godine 338 — od toga 244 pojedinca i 94 organizacije. Prošle godine ih je bilo 286.
Kladionice među favoritima navode ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kao i Juliju Navalnu, udovicu ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog, koji je umro u zatvoru.
Među favoritima su i humanitarne organizacije poput Ljekara bez granica te sudanske hitne službe, dok bi nagrada mogla otići i institucijama UN-a poput Međunarodnog suda pravde ili samom Ujedinjenim nacijama, koje obilježavaju 80 godina postojanja.
Spominju se i Odbor za zaštitu novinara te Reporteri bez granica, s obzirom na rekordni broj ubijenih novinara, uglavnom u Gazi.
Obama dobio Nobela devet mjeseci nakon stupanja na dužnost
Četiri američka predsjednika ranije su osvojila Nobelovu nagradu za mir: Theodore Roosevelt (1906.), Woodrow Wilson (1919.), Jimmy Carter (2002.) i Barack Obama (2009.).
Svi su nagradu dobili dok su bili na dužnosti, osim Cartera — iako je Nobelov odbor naveo da ju je zaslužio još 1978. godine, kada je posredovao u mirovnom sporazumu između Egipta i Izraela.
Obama je dobio nagradu samo devet mjeseci nakon preuzimanja dužnosti, „za izvanredne napore u jačanju međunarodne diplomatije i saradnje među narodima“.
U svom govoru prilikom primanja nagrade rekao je:
„U poređenju s velikanima koji su je ranije primili - Schweitzerom, Kingom, Marshallom i Mandelom - moja postignuća su mala.“
Trump je 2019. rekao: „Dali su je Obami. Nije čak ni znao zašto ju je dobio. Bio je tamo 15 sekundi i dobio Nobelovu nagradu. Ja je vjerovatno nikada neću dobiti.“
Na skupu uoči svoje druge izborne pobjede 2024. godine rekao je pristašama u Detroitu:
„Da sam se zvao Obama, Nobelovu nagradu bih dobio za 10 sekundi.“
