Moskva bijesni: Amerikanci blokirali "marionetu Kremlja" da preuzme Lukoil, zašto
Američko Ministarstvo finansija prošle je sedmice blokiralo pokušaj švicarske trgovačke kuće Gunvor Group da preuzme dio imovine ruskog energetskog giganta Lukoila, uz kratko i jasno obrazloženje: „Gunvor je marioneta Kremlja.“ Ova izjava, neuobičajena za zvanična saopštenja, izazvala je burne reakcije na tržištu energenata i ponovo otvorila pitanje — da li je Gunvor, jedan od najvećih svjetskih trgovaca naftom, zapravo produžena ruka Vladimira Putina.
Gunvor je osnovan 2000. godine u Švicarskoj, u periodu kada je Vladimir Putin preuzimao vlast, a ruska naftna industrija doživljavala snažan rast. Jedan od osnivača kompanije, Gennadij Timčenko, bio je blizak prijatelj ruskog predsjednika i pripadnik njegovog užeg kruga oligarha, dok je drugi osnivač, Šveđanin Torbjörn Törnqvist, bio zadužen za operativno poslovanje i međunarodne kontakte.
Tokom prvih godina Putinove vladavine, Gunvor je od malog trgovca prerađenom naftom izrastao u globalnog lidera. Izvoz ruske nafte preko ove kompanije od 2002. do 2008. povećao se šesnaest puta, a Gunvor je stekao reputaciju „kralja kremaljske nafte“ — firme koja je imala pristup ugovorima i resursima o kojima su konkurenti mogli samo sanjati.
Zapadni mediji i obavještajne službe već su tada tvrdili da je Gunvor „energetsko lice Putinovog sistema“ te da ruski predsjednik ima skriveni udio u kompaniji putem Timčenka. U saopštenju američkog Ministarstva finansija iz 2014. godine navedeno je: „Putin ima ulaganja u Gunvor i možda ima pristup njegovim fondovima putem Gennadija Timčenka.“
Nakon što su SAD i Evropska unija 2014. godine uvele prve sankcije Rusiji zbog aneksije Krima, Timčenko je ubrzo prodao svoj udio partneru Törnqvistu — navodno dan prije nego što je dospio na američku crnu listu. Gunvor je tada saopštio da nema nikakve veze s Putinom te da je Timčenkov izlazak dokaz „neovisnosti od ruskog političkog uticaja“.
U narednim godinama kompanija je pokušavala izgraditi imidž transparentnog globalnog trgovca energentima, šireći poslovanje u Africi, Aziji i Južnoj Americi, uz smanjenje zavisnosti od ruskih izvora. „Gunvor je danas globalni trgovac energentima, bez materijalne izloženosti Rusiji“, navedeno je u saopštenju iz 2022. godine, objavljenom nakon početka rata u Ukrajini.
Međutim, kritičari tvrde da potpuno odvajanje od Kremlja nikada nije dokazano. I nakon 2014. godine, mnogi menadžeri kompanije zadržali su bliske veze s ruskim energetskim strukturama, a Gunvor je, iako neizravno, imao pristup ruskim transportnim i bankarskim kanalima.
Pokušaj Gunvora da preuzme dio Lukoilove evropske imovine, prema pisanju Politica i Financial Timesa, bio je zamišljen preko partnerskog fonda registriranog u neutralnoj zemlji, ali je američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) taj plan brzo zaustavila. U obrazloženju odluke navedeno je da bi time „ruski režim faktički povratio kontrolu nad dijelom svoje imovine putem posrednika“.
Izvor iz američke administracije za Reuters izjavio je: „Gunvor je, suštinski, produžena ruka Kremlja. Takve firme ne mogu služiti kao most za povratak ruskog kapitala na Zapad.“ Nakon toga, Gunvor je odustao od kupovine, uz saopštenje da je „iznenađen političkom interpretacijom poslovne inicijative“.
Sjedinjene Američke Države prošlog mjeseca su uvele sankcije ruskim energetskim gigantima Lukoilu i Rosnjeftu, u sklopu kampanje predsjednika Donalda Trumpa da primora Moskvu na pregovore o Ukrajini.
Prema riječima Jeffreyja Pyatta, višeg direktora u McLarty Associates i bivšeg pomoćnika američkog državnog sekretara za energetske resurse, američka poruka je jasna: „Ovo je signal tržištu da će svi koji se klade na brzo normaliziranje trgovine ruskom naftom biti razočarani.“
Analitičari procjenjuju da će Lukoil sada biti prisiljen prodavati imovinu po znatno nižim cijenama, jer američko Ministarstvo finansija zahtijeva da sve kompanije do 21. novembra prekinu poslovne veze s ovom firmom. Smatra se da bi dio te imovine mogao završiti u rukama zapadnih energetskih giganata, koji bi iskoristili situaciju.
Ruski analitičar Igor Juškov, profesor na Finansijskom univerzitetu pri Vladi Ruske Federacije, izjavio je da će sankcije dodatno oboriti vrijednost Lukoilove imovine: „Sada će svaki sljedeći kupac tražiti još veći popust nego što je bio predviđen u ugovoru s Gunvorom — a u mnogim aspektima, to je upravo ono na što su Amerikanci i računali.“
Nakon povlačenja ponude Gunvora, Kremlj je reagovao. Portparol predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da se radi o „komercijalnom pitanju“ i da su američke mjere protiv Rusije nezakonite, ali je naglasio da Moskva očekuje poštovanje interesa svojih kompanija. „Smatramo da svi legitimni interesi velikih međunarodnih kompanija — uključujući i ruskih, poput Lukoila — u oblasti međunarodne trgovine i ekonomskih odnosa moraju biti poštovani“, poručio je Peskov.
