Mnogi u EU se "hvataju za glavu" zbog budžeta koji je predstavila von der Leyen

Screenshot/X
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je ambiciozni prijedlog budžeta Europske unije od 2.000 milijardi eura za razdoblje 2028–2034., koji uključuje uvođenje novih poreza na velike kompanije, duhan i elektronički otpad. Cilj je, kako je istaknula, jačanje strateške autonomije i odgovor na nove izazove poput obrane, migracija i klimatskih promjena.
„Riječ je o budžetu za novo doba, koji odgovara na izazove i jača neovisnost Europe“, poručila je von der Leyen.
Plan predviđa petostruko povećanje sredstava za obranu, trostruko za migracije i granice te udvostručenje budžeta za istraživanja, od čega bi 35% bilo usmjereno na klimatske mjere i zaštitu bioraznolikosti. Također, predloženo je formiranje posebnog fonda od 100 milijardi eura za pomoć Ukrajini.
Ipak, prijedlog je odmah naišao na oštre kritike. Zelene stranke i nevladine organizacije osudile su ukidanje jedinstvenog fonda za zaštitu prirode, dok su poljoprivrednici izrazili zabrinutost zbog spajanja zajedničke poljoprivredne i kohezijske politike. Organizacija Copa-Cogeca upozorila je da se time “potkopava osnova europske poljoprivredne politike”.
Iako je Komisija poručila da će 300 milijardi eura izravne pomoći poljoprivrednicima ostati zaštićeno, rastući otpor dolazi i iz država članica. Mađarski premijer Viktor Orbán poručio je da “Bruxelles ne smije napustiti europske farmere kako bi financirao Ukrajinu”, dok su Nizozemska i Švedska već najavile protivljenje povećanju budžeta. Njemačka insistira da okvir ostane nepromijenjen, a Francuska se suočava s vlastitim budžetskim izazovima.
Dio zastupnika Evropskog parlamenta smatra da ni predloženi iznos ne ostavlja dovoljno prostora za ključne ciljeve poput konkurentnosti, kohezije i klimatske otpornosti. Pritom, otplata pandemijskog fonda vrijednog 750 milijardi eura – koja počinje 2028. – iznosit će do 30 milijardi eura godišnje i dodatno opterećuje budući budžet.
Predloženi budžet moraju jednoglasno usvojiti svih 27 država članica i Evropski parlament, a s obzirom na postojeće nesuglasice, očekuje se dugotrajan i težak proces pregovora.