Kompanija za proizvodnju oružja: Dronovi nadlijeću tajne proizvodne pogone
Neki dronovi, poput onih koji su nadlijetali Poljsku i Rumuniju, bili su ruskog porijekla/Ilustracija /Freepik
Jedna od najvećih evropskih kompanija za protivzračnu odbranu upozorila je na sve veći broj dronova koji nadlijeću njihove tajne proizvodne pogone, te pozvala na uspostavljanje jasnih pravila o njihovom ometanju i obaranju.
- Vidimo više dronova nego prije nekoliko mjeseci, izjavio je Alain Quevrin, direktor kompanije Thales Belgium.
Posebno je naglasio učestale prelete iznad pogona Évegnée Fort u istočnoj regiji Liège, jedinog objekta u Belgiji s dozvolom za sklapanje i skladištenje eksploziva za rakete kalibra 70 mm, piše Politico.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada širom Evrope raste broj prijava o bespilotnim letjelicama, uključujući zemlje poput Poljske, Rumunije, Njemačke, Norveške i Danske.
Neki dronovi, poput onih koji su nadlijetali Poljsku i Rumuniju, bili su ruskog porijekla, dok se za druge porijeklo ne može tačno utvrditi. Kao odgovor, Kopenhagen je prošle sedmice privremeno zabranio letove dronova, dok je NATO pokrenuo program Eastern Sentry s ciljem zatvaranja kritičnih rupa u protivzračnoj odbrani saveza.
- Zabrinuti smo zbog ovih dešavanja, rekao je Quevrin, dok kompanija ubrzano radi na udvostručenju proizvodnih kapaciteta za nevođene i laserski vođene rakete FZ275, sa ciljem da ih u narednim godinama proizvede 70.000 komada - ukoliko potražnja bude jasna.
Francuski multinacionalni koncern uložio je znatna sredstva u instalaciju sistema za detekciju širom svojih pogona, objasnio je Quevrin. Kompanija Thales navodi da bi mogla koristiti uređaje za ometanje signala kako bi onesposobila dronove, ali da to zakonski nije dozvoljeno. Jedan od problema pri obaranju dronova jeste i rizik od štete ili povreda ako padnu.
Zemlje poput Belgije sada moraju jasno definisati koji su ispravni postupci u ovakvim situacijama, uključujući i granice odgovornosti između policije i privatnih kompanija.
- Postupak mora biti precizno definisan, naglasio je Quevrin, dok su desetine tehničara pažljivo sastavljale prepoznatljivu municiju kompanije u sterilnim, bijelim laboratorijskim radionicama iza staklenih pregrada.
- Ovo je situacija s kojom se svi moramo suočiti, dodao je.
Quevrin je rekao da Thales Belgium bilježi nevjerovatnu potražnju za svojim raketama, dok NATO pokušava osigurati zračni prostor iznad Evrope. Većina trenutne proizvodnje ide za Ukrajinu. Rakete proizvedene u pogonima Herstal i Évegnée Fort mogu se koristiti za obaranje dronova. Laserski navođene verzije ciljaju veće letjelice na većim visinama, poput iranskih Shaheda, dok nevođene rakete pri eksploziji oslobađaju hiljade čeličnih kuglica kako bi neutralizirale rojeve manjih dronova pri niskom letu.
U posljednjim sedmicama, NATO se našao na meti kritika zbog načina na koji je reagovao na povrede zračnog prostora, nakon što su borbeni avioni saveza koristili višemilionske rakete za obaranje ruskih dronova napravljenih od drveta i pjene, čija je vrijednost oko 10.000 dolara.
Thales je, nakon incidenata u Poljskoj, primio desetine zahtjeva za svoje rakete, rekao je Quevrin, ističući da rakete dometa 8 kilometara koriste NATO standarde i mogu se integrisati u postojeće sisteme naoružanja.
– To je „plug-and-play“ rješenje za sve više vrsta ciljeva, dodao je.
Njemačka, Italija, Španija i Poljska su među glavnim NATO klijentima ove kompanije, koja tvrdi da su njihove rakete četiri puta jeftinije od konkurentskih proizvoda na tržištu. Ipak, kako bi se zadovoljila rastuća potražnja, Quevrin je istakao da EU mora pomoći industriji da prevaziđe još jednu prepreku -– uspostavljanje tijela koje bi koordinisalo prekogranične projekte i nabavke između kompanija i vlada.
EU je zakonski spriječena da direktno finansira oružje i vojnu opremu, ali je pokrenula niz inicijativa koje olakšavaju zajedničku nabavku naoružanja među državama članicama – uključujući i program SAFE, vrijedan 150 milijardi eura, koji se temelji na kreditima za nabavku oružja, prenosi Fena.
