Kako umiru članovi ruske elite? - Padovi s prozora ili niz stepenice, utapanja, trovanja...

Roman Starovojt/X
Mnogo je pripadnika ruske elite umrlo na sumnjiv i tajanstven način od početka ruske invazije na Ukrajinu. Analitičari kažu da su razlozi za to složeni, ali i tipični za rusku visoku politiku.
Iako zbog zatvorenosti Rusije ne postoji tačan i pouzdan broj, prema zapadnim agencijama i ruskim aktivistima više od 75 važnih osoba iz političkih, vojnih i poslovnih krugova Rusije umrlo je pod sumnjivim ili nerazjašnjenim okolnostima od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. do jula 2025. godine.
U to su uključeni oligarsi, političari, vojni zvaničnici i osobe povezane s državnim strukturama. Zvanična Moskva njihova stradanja nazivala je samoubistvima, padovima s prozora, slučajnim trovanjima, srčanim udarima ili nasilnim smrtnim ishodima u porodičnim tragedijama.
Smijenjen pa pronađen mrtav
Posljednji takav slučaj je smrt Romana Starovoita. Njegovo tijelo pronađeno je u moskovskoj četvrti Odintsovo, gdje živi mnogo članova ruske elite. Ruski mediji izvijestili su da je počinio samoubistvo u parku, i to pištoljem koji mu je poklonio predsjednik Putin.
Starovojt je od maja 2024. bio ministar saobraćaja, a prije toga bio je guverner Kurske oblasti koju su ukrajinske snage napale u augustu 2024. Vojni uspjeh Kijeva u toj regiji ponizio je Rusiju. Starovojt je smijenjen s ministarske funkcije neposredno uoči samoubistva.
Jevgenij Prigožin poginuo je u avionskoj nesreći dva mjeseca nakon što je pokrenuo pobunu protiv predsjednika Putina uz svoju plaćeničku vojsku Wagner. On i njegovi ljudi odigrali su značajnu ulogu u prvoj godini rata u Ukrajini, no kada su izrazili nezadovoljstvo vođenjem rata i krenuli u vojni pohod na Moskvu, bilo je jasno da to neće dugo potrajati.
Jedna od rijetkih kompanija u Rusiji koja se na početku stidljivo oglasila protiv invazije na Ukrajinu, uz obrazloženje da će takav rat oslabiti ekonomiju, bio je Lukoil.
Predsjednik tog energetskog giganta Ravil Maganov umro je nakon navodnog pada s prozora bolnice u Moskvi.
Atmosfera straha i nesigurnosti
Padom s prozora svoj život su okončali i oligarh Pavel Antov i Marina Jankina, finansijska direktorica zapadnog vojnog okruga.
Samoubistvo vješanjem počinili su Sergej Protosenja, bivši izvršni direktor Novateka, visoki menadžer u Gazpromu Aleksander Tjuljakov i Roman Malik, pukovnik zadužen za mobilizaciju.
Niz se nastavlja utapanjima u kadi i bazenu, padom niz stepenice, a najčešći zvanično navedeni razlog smrti je srčani udar. Ruski mediji nikada nisu istraživali šta stoji iza ovolikog broja smrtnih slučajeva uticajnih ljudi, a zvanična Moskva tek bi izrazila saučešće i ignorisala upite zapadnih medija.
Ruski profesori i analitičari koji su pobjegli na zapad uglavnom se boje pod svojim imenom komentarisati ove smrti. Ipak, daju naslutiti kako su one posljedica složenih borbi za moć, kontrolu nad resursima i jasnog i brzog uklanjanja potencijalnih prijetnji režimu.
Sve to proizvodi dodatnu atmosferu straha i nesigurnosti unutar elite, što dodatno učvršćuje autoritarnu kontrolu i odvraća ih od toga da se suprotstave režimu. U tom smislu, sumnjive smrti služe i kao upozorenje onima koji bi mogli biti disidenti ili prijetnja.
Ukrajinci žele iskoristiti ove slučajeve
Na tom tragu je i profesor Jeffrey Winters, politikolog sa Univerziteta Illinois, autor knjige „Oligarsi“, koji ističe kako je bogate ljude u Rusiji gotovo nemoguće ubiti bez odluke države. „To su milijarderi s tjelohraniteljima, s pristupom najboljoj medicinskoj njezi, privatnim vozačima, sa svim najboljim uslovima zaštite koje novac može kupiti“, rekao je.
„Ne mogu direktno tvrditi, ali čini se logičnim da ih uklanja ona ista ruka koja im je i omogućila da postanu bogati, uticajni ili visoko politički pozicionirani“, dodao je.
Sve te sumnjive smrti Ukrajina koristi kako bi upozorila na bezobzirnost i bešćutnost ruskog režima i pojasnila zapadu protiv čega se Ukrajinci zapravo bore. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak izjavio je kako u Rusiji nelojalnost znači smrt.
Nekadašnja savjetnica Bijele kuće za Rusiju i odlična poznavačica načina na koji Kremlj funkcioniše Fiona Hill rekla je kako ne treba sve smrti stavljati pod isti nazivnik i zakopavati se u teorije zavjere, ali se ni ne treba čuditi što nedemokratski režim ne funkcioniše na demokratski način.
Hill je u intervjuu za Guardian naglasila kako je to samo jedan segment rata Rusije sa zapadom koji već uveliko traje.
„Rusija se otvrdnula kao protivnik na načine koje vjerovatno nismo u potpunosti predvidjeli“, navela je. Trovanja, atentati, kibernetički napadi, sabotaže i prijetnje infrastrukturi samo su dio iste taktike, zaključila je.
Bilo je sumnjivih smrti i prije invazije na Ukrajinu
„Sindrom iznenadne smrti uticajnih Rusa“, kako je BBC prošle godine nazvao ove slučajeve, nije počeo u vrijeme invazije na Ukrajinu. I prije napada na Ukrajinu, barem 38 smrtnih slučajeva poslovnih ljudi koji su u nekom trenutku bili bliski Kremlju objašnjava se nesretnim ili misterioznim okolnostima.
Najpoznatiji slučaj je oligarh Boris Berezovski koji je počinio samoubistvo u svom domu blizu Londona. Britanski istražitelji su nakon istrage rekli da nisu pronašli nikakve dokaze da je riječ o nasilnoj smrti, no u prostoru društvenih mreža u to objašnjenje mnogi nisu povjerovali.
Kao što ni danas mnogi ne vjeruju da su uticajni i bogati Rusi toliko nepažljivi ili psihički nestabilni.