Još jedan moćni ruski direktor pronađen mrtav: Tijelo nađeno na cesti, a pored njega...

Aleksandar Tjunin nađen pored vozila/X/X

Aleksandar Tjunin nađen pored vozila/X

 
 

 

 

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Na periferiji Moskve pronađeno je tijelo 50-godišnjeg Aleksandra Tjunina, generalnog direktora kompanije NPK Khimprominžiniring, podružnice državnog nuklearnog giganta Rosatoma. Tjunin je ležao pored svog automobila na cesti blizu šume, a u blizini su pronađeni lovačka puška i oproštajno pismo, piše United24 Media.

Prema pisanju The Moscow Timesa od 19. septembra, u pismu je naveo da je odlučio okončati svoj život zbog depresije koja se pogoršavala posljednjih pet godina i koja je, kako je napisao, bila „svake godine sve gora“.

Iako su ruski državni mediji poput TASS-a požurili slučaj proglasiti samoubistvom, Tjuniova smrt nastavlja zabrinjavajući niz neobjašnjivih smrti među visokopozicioniranim rukovodiocima u ruskim energetskim, nuklearnim i industrijskim sektorima od početka invazije na Ukrajinu.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
Aleksandar Tjunin nađen pored vozila/X/X

Tjunin je bio generalni direktor podružnice državnog nuklearnog giganta/X

Tjunin je bio na čelu Khimprominžiniringa od aprila 2016. godine, nadzirući proizvodnju ugljičnih kompozita za avijaciju, energetiku i industrijsku primjenu. Kompanija je kasnije pripojena Umatexu, Rosatomovoj diviziji specijaliziranoj za napredne materijale, koja se u februaru 2023. našla pod američkim sankcijama.

On je sada 20. visoki ruski menadžer koji je umro pod misterioznim okolnostima od februara 2022. godine. Podsjetimo, 8. septembra u Kalinjingradskoj oblasti vlasti su otkrile obezglavljeno tijelo Alekseja Sinicina, direktora rudarske kompanije. U augustu su pitanja izazvale i iznenadne smrti Dmitrija Osipova, predsjednika Uralkalija, te Mihaila Kenina, osnivača građevinskog giganta Samoleta.

Ove smrti dešavaju se u trenutku kada ruska ekonomija usporava gotovo do zastoja. Izvršni direktor Sberbanke, Herman Gref, nedavno je upozorio na „tehničku stagnaciju“ i rast BDP-a koji se približava nuli, signalizirajući sve veći pritisak na industriju i domaćinstva.