(FOTO) Jedna država u Evropi obnavlja 370.000 skloništa
Pripravnost je u Švicarskoj gotovo nacionalni sport
Pozivajući se na promjenjivu globalnu sigurnosnu situaciju, Švicarska kreće u veliki projekt modernizacije kako bi osigurala zaštitu za svakog od svojih gotovo devet miliona stanovnika.
U srcu starog grada Zuricha, među srednjovjekovnim zdanjima, nalazi se mjesto koje redovno iznenađuje turiste - podzemna garaža Urania. No, kako objašnjava turistička voditeljica Samantha Aeschbach, to nije samo parking. Riječ je o modernoj vojnoj utvrdi na sedam spratova, skrivenoj svima pred očima, koja u slučaju nužde može primiti 11.000 ljudi te im osigurati vodu, struju i filtrirani zrak, piše Washington Post.
"Da biste na nju spontano naišli, stvarno morate tražiti", kaže Aeschbach, dodajući kako otkriće uvijek potakne lavinu pitanja o švicarskoj vojnoj povijesti.
"Svi su jako iznenađeni, a onda žele znati malo više, pa skrenemo s teme", priča kroz smijeh.
Pripravnost je u Švicarskoj gotovo nacionalni sport. Služenje vojske ili civilne zaštite je obavezno, a zemlja je premrežena s oko 370.000 skloništa. Zbog novih globalnih napetosti, vlada je odlučila uložiti stotine miliona u njihovu obnovu.
Od 2026. godine na snagu stupa nova uredba kojom će se u idućih 15 godina modernizirati 200 većih bunkera, što će koštati preko 250 milijuna eura. Također, naknada koju investitori plaćaju za gradnju javnih skloništa porast će s otprilike 930 na više od 1500 eura po osobi.
Istovremeno, švicarski kantoni već rade na zamjeni ventilacijskih i filtracijskih sistema starih 40 godina, za što je osiguran fond od 1,2 milijarde dolara. Vojska također traži inovativne ideje za pretvaranje postojećih utvrda u teško osvojive odbrambene čvorove.
Ova povijesna obnova izravna je posljedica rata u Ukrajini, koji je potaknuo novu eru militarizacije širom Europe.
Silvia Berger Ziauddin, profesorica povijesti na Sveučilištu u Bernu, objašnjava da je "mentalitet bunkera" dio švicarskog "nacionalnog DNK", koji se razvijao od odbrane protiv stranih osvajača u 19. stoljeću do nuklearnih prijetnji Hladnog rata.
Danas se vlasti pripremaju za scenarije "polikrize", gdje se više prijetnji pojavljuje istovremeno. Daniel Jordi, načelnik Odjela za civilnu zaštitu, ističe kako se sada razmišlja i o zaštiti ljudi izvan njihovih domova. "Gospodarstvo i dalje mora funkcionirati tijekom rata. To je ono što vidite u svim sukobima danas. Neki ljudi moraju ići na posao. A ako radite u velikom gradu i dođe do zračnog napada, kao što to trenutno vidite u Kijevu, morate imati određenu zaštitu za te ljude", rekao je.
Prioritet je i održavanje rada škola te zaštita mladih od trauma. Švicarske vlasti, kaže, uče iz iskustava Ukrajine, Finske i Izraela.
Od 370.000 švicarskih bunkera, mnogi se nalaze u stambenim zgradama, a oko 1.700 objekata služi kao zapovjedna mjesta ili poljske bolnice. Izgrađeni su od armiranog betona, s protueksplozijskim vratima i sustavima za zaštitu od nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja. Svakoj osobi osiguran je minimalno jedan kvadratni metar prostora.
Raspodjela mjesta u skloništima strogo je čuvana tajna. Major Frank Armour iz civilne zaštite kantona Vaud pojašnjava da bi Vlada u slučaju opasnosti naredila aktivaciju skloništa u roku od pet dana, a tek tada bi građani dobili detaljna uputstva.
"Definitivno kada je počeo rat u Ukrajini, mnogi su ljudi počeli pitati o skloništima", rekao je Armour.
Dok je Švicarska predvodnik u pripravnosti, "prepper" kultura postaje sve popularnija širom svijeta. Švicarske firme još od 1960-ih izvoze svoje znanje i proizvode.
Xavier Brun, direktor tvrtke Bunker Swiss, kaže da su ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku izazvali skok potražnje za privatnim bunkerima.
"Mnogi ljudi imaju pitanja, mnogi se ljudi boje", ističe Brun, čija tvrtka nudi komplete za gradnju bunkera po cijeni od 46.000 do 93.000 dolara.
U SAD-u, cijene se kreću od 20.000 dolara za osnovne modele do milion dolara za luksuzne verzije s tajnim prolazima i kinima.
