Japan se prisjeća katastrofe koja se prije 15 godina dogodila u Fukushimi: Poginulo skoro 20.000 ljudi
Japanci su se danas prisjetili nuklearne katastrofe u Fukushimi, koju su prije 15 godina izazvali snažan zemljotres i tsunami, pri čemu je poginulo gotovo 20.000 ljudi, a posljedice se osjećaju i danas.
Nesreća u Fukushimi smatra se najtežom nuklearnom katastrofom na svijetu nakon one u Černobilu 1986. godine.
No japanska vlada nastoji ponovo pokrenuti reaktore kako bi smanjila ovisnost o uvozu fosilnih goriva i ojačala energetsku sigurnost zemlje.
Japan je 11. marta 2011. pogodio razoran zemljotres magnitude 9,0 prema Richterovoj skali, nakon čega je uslijedio tsunami koji je onemogućio opskrbu električnom energijom i hlađenje tri reaktora u elektrani Fukushima Daiichi, zbog čega je došlo do topljenja jezgre reaktora i ispuštanja radioaktivnosti u okoliš.
U zemljotresu i tsunamiju je, prema podacima japanske agencije za obnovu, poginulo gotovo 20.000 ljudi, povrijeđeno je 6000, više od 2500 ih se još smatra nestalima, a domove je moralo napustiti više od 470.000 ljudi.
Život se u mnogim područjima još nije vratio u normalu.
Prema pisanju japanskog dnevnog lista Mainichi, širom područja pogođenog zemljotresom projekti cestogradnje i preseljenja zajednica na viši teren, planirani nakon tsunamija, dovršeni su, a većina novih nasipa je završena. Ipak, više od 26.000 ljudi i dalje živi u statusu evakuiranih, od čega ih je oko 90 posto iz prefekture Fukushima.
Oko same nuklearne elektrane nalozi za evakuaciju svojevremeno su obuhvatali 12 općina. Iako su ti nalozi postepeno ukidani, u sedam općina još uvijek postoje "zone u koje je povratak težak" u kojima su nivoi radijacije i dalje visoki, a pristup je uglavnom zabranjen. Oko 150.000 ljudi koji su živjeli oko elektrane bilo je evakuisano, a mnogi kažu da se nikada neće vratiti.
Katastrofa je snažno potkopala povjerenje javnosti u nuklearnu energiju. Petnaest godina kasnije, njene posljedice i dalje usmjeravaju raspravu o nuklearnoj energiji u zemlji.
Resursima siromašan Japan nekada je bio jedan od najvećih zagovornika nuklearne energije u svijetu. U 54 reaktora proizvodio je oko 30 posto električne energije.
Nakon katastrofe svi reaktori bili su zatvoreni radi sigurnosnih provjera i nadogradnje. Godine 2012. vlada je čak odlučila da će postepeno ukinuti nuklearnu energiju. Ta odluka je, međutim, dvije godine kasnije poništena, ali se reaktori sporo vraćaju u upotrebu, dok su mnogi trajno zatvoreni.
Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Japan je do sada ponovo pokrenuo 15 reaktora, 19 ih je privremeno zaustavljeno, a 27 je predviđeno za zatvaranje.
Ponovno pokretanje jednog od sedam reaktora najveće nuklearne elektrane na svijetu, Kashiwazaki Kariwa, u januaru bilo je prekretnica.
Još devet reaktora podnijelo je zahtjev za ponovno pokretanje, prema podacima Japanskog atomskog industrijskog foruma, ali tačni datumi njihovog povratka u pogon još nisu utvrđeni, navodi Reuters.
Nova japanska premijerka Sanae Takaichi, koja snažno podržava nuklearnu energiju, zalaže se da se taj proces ubrza i da se uvedu nove nuklearne tehnologije.
Haos na Bliskom istoku zbog američko izraelskog rata protiv Irana i očekivani rast energetskih potreba podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju, koji su veliki potrošači energije, vjerovatno će dodatno povećati javnu podršku.
Bliski istok pokriva 95 posto japanskog uvoza nafte i 11 posto ukapljenog plina, od čega oko 70 posto nafte i šest posto plina dolazi preko Hormuškog moreuza, koji je zbog rata praktično zatvoren.
Tijesna većina građana, njih 51 posto, sada podržava ponovno pokretanje reaktora, pokazalo je istraživanje lista Asahi provedeno prošlog mjeseca. To je porast u odnosu na 28 posto koliko je iznosila podrška 2013. godine, kada je počelo ispitivanje o tom pitanju. Najveću podršku izražavaju mladi od 18 do 29 godina, njih 66 posto, prenosi Reuters.
- Ne mislim da bi se nuklearnu energiju trebalo tretirati kao nešto što je automatski opasno, rekao je za Reuters Takuma Hashimoto (18), student mašinstva na tehničkom fakultetu u Iwaki, gdje mjerna stanica još uvijek provjerava lokalne nivoe radijacije.
Kada se katastrofa dogodila, imao je samo tri godine. Njegova porodica nije mogla pobjeći poput njihovih komšija jer nisu mogli pronaći benzin za svoj automobil.
Hashimoto zna da se svi ne slažu s njim. Gotovo svake sedmice na željezničkoj stanici susreće glasne antinuklearne demonstrante.
- Ono što je važno jeste pravilno koristiti nuklearnu energiju, imati spremne mjere u slučaju da se nešto dogodi i razvijati tehnologiju kako bi se osiguralo da do nesreća ne dolazi, naglasio je.
Seiji Inada (49) bio je dio vladinog tima za krizne intervencije 2011. godine. Sa zadatkom da prebrojava mrtve, danima je boravio sa stotinama zvaničnika u podzemnom bunkeru ispod ureda premijera u Tokiju. Inada se prisjeća boravka u kriznoj sobi i užasnutog gledanja snimaka eksplozije zgrade u kojoj se nalazio reaktor.
Istraga objavljena 2012. godine okrivila je operatera elektrane TEPCO, regulatore i vladu za propuste u razvoju sigurnosnih protokola koji su mogli ograničiti štetu, nazvavši katastrofu "djelom čovjeka". Tadašnji premijer Naoto Kan podnio je ostavku nakon što je kritikovan zbog lošeg upravljanja situacijom.
- Lekcija od 11. marta je poniznost: šokovi male vjerovatnoće se događaju. Ono što je važno jeste upravljanje, rekao je Inada za Reuters.
Tada je Inadi, kao i većini ostalih Japanaca, bilo teško zamisliti da će se zemlja ikada vratiti nuklearnoj energiji, ali „vrijeme liječi traume“, dodao je.
- Šok iz 2011. bio je dubok i godinama je oblikovao stavove. S vremenom se rasprava pomjerila s emocija na procjenu koristi i rizika.
Veteran nuklearne industrije Keiji Matsunaga (59) lekcije naučene iz Fukushime primjenjuje u praksi razvijajući sigurnije reaktore u Toshibi.
Sve nove elektrane koje bi se mogle graditi dizajnirane su da budu znatno sigurnije, ističe Matsunaga. Naprimjer, zgrade u kojima su smješteni reaktori imale bi krovove ojačane čeličnim pločama i betonom koji mogu izdržati udar pada aviona.
Elektrane bi također imale sigurnije sisteme prirodne cirkulacije, uz druge sisteme, kako bi se reaktor održavao hladnim. To bi pomoglo da se izbjegne situacija poput one u Fukushimi, kada je gubitak funkcije hlađenja doprinio topljenju jezgri.
- Vjerujemo da se usvajanjem ovih mjera događaji poput onoga u Fukushimi mogu spriječiti, rekao je.
Iako Toshiba, koja je sada privatna kompanija, ne objavljuje ciljanu zaradu svog odjela za nuklearnu energiju, drugi veliki igrač, Mitsubishi Heavy Industries, prošle je sedmice rekao za Reuters da će prodaja njegovog odjela za nuklearnu energiju iduće godine dosegnuti rekordnih 400 milijardi jena (2,5 milijardi američkih dolara), što je cilj koji nisu očekivali ostvariti prije 2030. godine, prenosi Hina.
