Iran i SAD započeli rizične pregovore u Omanu: Šta traže jedni, a šta drugi?

Iran i Sjedinjene Američke Države započeli su u petak u Omanu pregovore, s namjerom prevazilaženja duboke razlike oko pogleda na iranski nuklearni program. Međutim, spor oko proširenja pregovaračke agende prijeti da ugrozi diplomatiju i izazove novi sukob na Bliskom istoku.

Iako obje strane signaliziraju spremnost za obnovu diplomatije u vezi s dugotrajnim nuklearnim sporom Teherana sa Zapadom, Washington želi da se razgovori prošire i na iranske balističke projektile, podršku oružanim grupama širom regije te na, kako je rekao američki državni sekretar Marco Rubio u srijedu, “postupanje prema vlastitom narodu”, prenosi Reuters.

Američki predsjednik

"Ne žele da ih napadne SAD" - Trump: Imamo veliku flotu koja ide u Iran

Iran je saopćio da želi da ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi i američki izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff u Muskatu razgovaraju isključivo o nuklearnom pitanju. U pregovorima bi trebao učestvovati i Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je pomogao u posredovanju tokom pregovora o prekidu vatre u Gazi.

- Iran u diplomatiju ulazi otvorenih očiju i s jasnim sjećanjem na proteklu godinu. Pregovaramo u dobroj vjeri i čvrsto stojimo iza svojih prava. Obaveze se moraju poštovati, poručio je Araghchi na platformi X.

Iransko vjersko rukovodstvo ostaje duboko zabrinuto da bi Trump ipak mogao realizirati svoje prijetnje o napadu na Iran, nakon vojnog jačanja američke mornarice u blizini zemlje.

U junu su Sjedinjene Američke Države gađale iranske nuklearne ciljeve, pridruživši se u završnoj fazi dvanaestodnevne izraelske kampanje bombardovanja. Teheran je nakon toga saopćio da je obogaćivanje uranija obustavljeno.

Američko pomorsko nagomilavanje snaga, koje je Trump nazvao masivnom armadom, uslijedilo je nakon krvavog obračuna iranskih vlasti s masovnim protestima širom zemlje prošlog mjeseca, što je dodatno pojačalo tenzije između Washingtona i Teherana.

Trump je upozorio da bi se "loše stvari" vjerovatno dogodile ukoliko se sporazum ne postigne, dodatno pojačavajući pritisak na Islamsku Republiku u sukobu koji je doveo do međusobnih prijetnji zračnim napadima.

- Dok se ovi pregovori vode, podsjetila bih iranski režim da predsjednik ima mnogo opcija na raspolaganju, osim diplomatije, kao vrhovni komandant najmoćnije vojske u historiji svijeta, izjavila je u četvrtak novinarima glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.

Iran je zaprijetio oštrom odmazdom na svaki vojni napad i upozorio susjedne zaljevske arapske zemlje koje u regiji bogatoj naftom ugošćuju američke baze da bi se mogle naći na udaru ukoliko bi bile uključene u napad. Iran posjeduje jedan od najvećih arsenala balističkih projektila na Bliskom istoku.

Crvena linija za Teheran

Pregovarači u Omanu morat će se kretati oko iranske crvene linije kada je riječ o razgovorima o raketnom programu, kako bi se postigao dogovor i izbjegla buduća vojna akcija. Teheran je izričito odbacio razgovore o svojim "odbrambenim sposobnostima, uključujući projektile i njihov domet".

U znaku prkosa, iranska državna televizija objavila je nekoliko sati prije pregovora da je "jedan od najnaprednijih dugodometnih balističkih projektila u zemlji, Khorramshahr 4", raspoređen u jednom od velikih podzemnih “raketnih gradova” Revolucionarne garde.

Ipak, Teheran je spreman pokazati "fleksibilnost u vezi s obogaćivanjem uranija, uključujući predaju 400 kilograma visoko obogaćenog uranija i prihvatanje nulte obogaćenosti u okviru konzorcijskog aranžmana kao rješenja", rekli su prošle sedmice iranski zvaničnici za Reuters.

Iran također insistira da njegovo pravo na obogaćivanje uranija nije predmet pregovora i zahtijeva ukidanje sankcija koje su ponovo uvedene 2018. godine, kada je Trump povukao Sjedinjene Američke Države iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine s šest svjetskih sila.

Sjedinjene Američke Države, njihovi evropski saveznici i Izrael optužuju Teheran da svoj nuklearni program koristi kao paravan za pokušaje razvoja sposobnosti za proizvodnju nuklearnog oružja. Iran tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopske prirode.

Izrael je opasnost od iranskih projektila uporedio s nuklearnim programom. Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u januaru da su iranski "pokušaj izgradnje atomskog oružja" i "20.000 balističkih projektila" poput "dva tumora raka".

Utjecaj Teherana širom regije znatno je oslabljen jer su njegovi regionalni saveznici, poznati kao Osovina otpora, ili razmontirani ili teško oslabljeni od početka sukoba Hamasa i Izraela u Gazi te nakon pada Bashara al Assada u Siriji.