Insajderski izvještaj američkog medija: Ovako je Trump ponizio Ukrajinu, "smrt od hiljadu rezova"
Američki dnevnik The New York Times objavio je opsežnu rekonstrukciju odnosa Sjedinjenih Američkih Država prema ratu u Ukrajini tokom mandata predsjednika Donalda Trumpa, zasnovanu na više od 300 intervjua s političkim, vojnim i obavještajnim izvorima iz SAD-a, Ukrajine i Evrope. U tekstu se navodi da su, paralelno s javnim mirovnim inicijativama Bijele kuće i insistiranjem Moskve na pobjedi, unutar američke administracije djelovale suprotstavljene frakcije čiji su potezi iznutra otežavali ukrajinske ratne napore.
Kao ilustraciju promijenjenog američkog pristupa, list navodi slučaj iz ljeta 2025. godine, kada je 18.000 artiljerijskih granata kalibra 155 milimetara, namijenjenih ukrajinskom frontu kod Pokrovska, mjesecima ostalo blokirano u skladištu u Njemačkoj. Nakon intervencije saveznika bliskog predsjedniku pošiljka je puštena, ali je u posljednjem trenutku, neposredno pred ukrajinsku granicu, stigla nova naredba o preusmjeravanju.
Jedan visoki američki zvaničnik takvu praksu opisao je riječima: “Dogodilo se toliko puta da sam izgubio broj. Ovo ih doslovno ubija. Smrt od hiljadu rezova.”
Prema pisanju NYT-a, administracija Joea Bidena prethodno je izgradila široko partnerstvo s Ukrajinom, koje je obuhvatalo ne samo isporuke oružja već i obavještajnu saradnju, zajedničko planiranje i tehnološku podršku. Trump je, navodi list, preuzeo mandat u trenutku kada je to partnerstvo počelo da se razgrađuje.
Javni događaji, poput napetog susreta s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Ovalnom uredu u februaru, summita s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci u augustu, te neizvjesnih diplomatskih razgovora u Mar-a-Lagu, bili su samo vidljivi dio procesa. U pozadini se, prema rekonstrukciji, odvijao niz internih sukoba i neusklađenih odluka unutar Washingtona.
Posebno je naglašen odnos Pentagona prema vojnoj pomoći Ukrajini. Ministar odbrane Pete Hegseth je, prema navodima lista, u jednom trenutku nenajavljeno odlučio zadržati isporuke granata 155 mm, obrazlažući odluku niskim američkim zalihama i potrebom da Evropa preuzme veći teret. Američki zapovjednik u Evropi, general Christopher Cavoli, slao je dopise tražeći deblokadu, ali je zastoj okončan tek nakon intervencije umirovljenog generala Jacka Keanea, bliskog Trumpu. I pored toga, kasnije preusmjeravanje granata kod Krakova postalo je simbol nove prakse odgađanja pomoći.
Jedan visoki vojni zvaničnik opisao je takve poteze kao stvaranje “de facto antiukrajinske politike” kroz niz administrativnih prepreka i usporavanja.
NYT Trumpovu vanjsku politiku opisuje kao promjenjivu i snažno podložnu unutrašnjim sukobima. S jedne strane nalazili su se zagovornici nastavka podrške Ukrajini, a s druge skeptici predvođeni potpredsjednikom JD Vanceom i njemu bliskim kadrovima u Pentagonu, koji su smatrali da se američki resursi trebaju usmjeriti prema Kini. Odluke su često zavisile od posljednjih razgovora, ličnih impresija predsjednika i medijskog uticaja.
Na jednom NATO sastanku u Bruxellesu, ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov pokušavao je dobiti jasan odgovor hoće li SAD nastaviti slati već odobreno streljivo. “I samo trebam da budete iskreni prema meni. Samo budite iskreni prema meni”, ponavljao je Umerov, dok je, prema svjedočenju prisutnih, Hegseth uglavnom šutio.
U martu je u Džedi održan sastanak američkih i ukrajinskih zvaničnika na kojem je od ukrajinske strane zatraženo da precizira minimalne uslove za opstanak države. Michael Waltz je, prema pisanju NYT-a, Umerovu dao marker i rekao: “Počnite crtati.” Ukrajinska strana tada je označila liniju fronta, Zaporišku nuklearnu elektranu i Kinburnsku kosu kao ključne tačke, što su američki zvaničnici protumačili kao prvi signal spremnosti na kompromis oko teritorija.
Najveći politički teret, prema rekonstrukciji, ostala je Donjecka oblast, čije potpuno prepuštanje Rusiji Ukrajinci i evropski saveznici smatraju neprihvatljivim zbog sigurnosnih posljedica.
Tekst donosi i niz epizoda koje oslikavaju odnose unutar administracije. Nakon što je Trumpov izaslanik Keith Kellogg javno opisao Zelenskog kao “opkoljenog i hrabrog vođu”, Trump ga je, prema izvorima, oštro kritizirao u Ovalnom uredu, navodno rekavši kasnije saradnicima: “Kellog je idiot.” NYT navodi i ranije grube komentare predsjednika o Zelenskom, koji su, prema izvorima, izgovarani iza zatvorenih vrata.
Istovremeno, list opisuje i paralelni, manje vidljiv tok događaja. Centralna obavještajna agencija CIA, uz predsjednikovo odobrenje, tajno je pomagala ukrajinsku kampanju dronovima usmjerenu na rusku energetsku infrastrukturu i tankere. Prema procjenama američkih obavještajaca, ti napadi mogli su Rusiji nanositi gubitke do 75 miliona dolara dnevno. Odobrena je i pomoć u operacijama protiv plovila takozvane “flote u sjeni” u Crnom i Sredozemnom moru.
“Našli smo nešto što funkcionira”, rekao je jedan visoki američki zvaničnik, dodajući: “Koliko dugo, ne znamo.”
NYT zaključuje da su, uprkos povremenim diplomatskim gestama i tajnim operacijama, Ukrajina i njeni saveznici sve češće bili dovedeni u nepovoljan položaj, dok je Moskva ostajala pri maksimalističkim zahtjevima, čime je ideja brzog mirovnog dogovora postajala sve teže ostvariva.
