Hronologija "razmjene" projektila između Izraela i Irana: Kompletan pregled događaja
Iran i Izrael već 12 dana razmjenjuju udare balističkim raketama, borbenim avionima, ali i uplitanjem trećih sila u ovaj sukob na Bliskom istoku.
U nastavku se nalazi pregled glavnih događaja sukoba između Irana i Izraela sa uplitanjem Sjedinjenih Američkih Država u direktne udare na iranska nuklearna postrojenja.
Petak 13.
Ono što je bila velika eskalacija već napete situacije jeste najava Izraela da će 200 izraelskih borbenih aviona napasti Iran sa 330 komada municije na preko 100 meta, uključujući Teheran.
U ovom napadu je ubijeno najmanje 20 zapovjednika, uključujući starijeg zapovjednika Revolucionarne garde.
Agenti Mossada, stacionirani duboko unutar teritorije Irana izveli su nekoliko sabotaža kako bi se onesposobila iranska zračna odbrana.
Iran je odgovorio slanjem 100 dronova na Izrael, ali vojska Jordana je presrela veliki broj istih.
U prvom danu napada 78 osoba je ubijeno, a više od 320 ranjeno, većinom civila.
Subota 14. juni
Napadi su nastavljeni u subotu uz prateću raketnu razmjenu dviju država.
U subotu je Iran prvi put javno izjavio da su sve baze SAD-a u regiji legitimne mete podložne iranskim napadima.
Nedjelja 15. juni
Nedjeljno jutro u Tel Avivu obilježile su eksplozije, a potom je druga salva raketa iz Irana udarila u lučki grad Haifu.
Istovremeno, Huti su izjavili da će se pridružiti Iranu u napadima na Izrael, te su lansirali nekoliko balističkih raketa na obalni grad Bat Yam.
Izrael je, kao odgovor na ove napade, odgovorio vlastitim udarima na iranske rafinerije nafte i državne institucije.
Isti dan se Iran povukao iz pregovora sa SAD-om, tvrdeći da neće pregovarati dok traju izraelski napadi.
Ponedjeljak 16. juni
U ponedjeljak je Iran opet napao Tel Aviv i Haifu, prilikom čega je ubijeno 8 ljudi, a ozlijeđeno je preko 100. Ovaj napad je također oštetio zgradu amabasade SAD-a.
Iranska Revolucionarna garda je potom izjavila da su počeli koristiti novu tehniku izvođenja napada kako bi izbjegli izraelsku protuzračnu odbranu.
Također, Iran je informisao javnost da je veliki broj Mossadovih agenata i izraelskih špijuna uhapšeno, te da će im se suditi po iranskom zakonu.
Utorak 17. juni
U utorak Izrael je izjavio da je ubio iranskog šefa ratnog kabineta Alija Shadmanija, samo četiri dana nakon što je izabran.
Napadi su nastavljeni tokom dana, a IDF je izjavio da je uništio veliki broj skladišta oružja, ali i raketnih nosača.
U odgovoru na ove napade, Iran je napao sjedište Mossada u Izraelu. Izrael ovaj napad nije komentarisao.
Srijeda 18. juni
Izraelska vojska je 18. juna napala lokalitet za proizvodnju raketa Khojir u Iranu, nedaleko od Teherana.
Tokom noći, borbeni avioni IDF-a izveli su niz napada na Teheran.
Grupe za ljudska prava su izjavile da su izraelski napadi na Iran ubili 585 ljudi, dok je ranjeno preko 1.300.
Četvrtak 19. juni
Izraelski napadi na Iran su intenzivirani u četvrtak, uključujući nuklearno postrojenje Natanz, i lokalitet pod imenom Arak, gdje je Iran proizvodio tešku vodu za nuklearne reaktore.
Kao odgovor, Iran je napao bolnicu Soroka u Be’er Shebi u Izraelu.
19. juna su Amerikanci prvi put doveli u pitanje mogući direktni napad na Iran.
Trump je također tvrdio da su mu se iranski zvaničnici obratili i predložili posjetu Bijeloj kući. Iran je to demantirao, poručivši da je „jedina stvar odvratnija od njegovih laži njegova kukavička prijetnja da će 'ukloniti' iranskog vrhovnog vođu“.
Subota 21. juni
Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je kasnije taj dan da su američki B-2 bombarderi direktno napali tri iranska nuklearna postrojenja takozvanim „razaračima bunkera“, bombama namijenjenim za duboke udare. Napadnuti su Natanz, Fordow i Isfahan.
Glasnogovornica Bijele kuće izjavila je da je iranski nuklearni program u potpunosti uništen.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu zahvalio je Trumpu na „podršci u obrani izraelskog neba“, nazvavši ga „velikim prijateljem države Izrael“.
Nedjelja 22. juni
Amerikanci su nastavili inzistirati da njihov napad nije ciljao na promjenu režima u Iranu, već isključivo sprečavanju iranskog nuklearnog programa.
Iranci su ubrzo odgovorili SAD-u uz tvrdnju da su prešli „crvenu liniju“ i optužili su Trumpa za sabotiranje pregovora.
Iranski ministar vanjskih poslova, Abbas Araghchi se sastao sa Vladimirom Putinom kasnije tog dana.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovio je spremnost Rusije da pomogne u posredovanju u krizi.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je da njegova zemlja želi da se kriza riješi diplomatskim putem i da Ankara može igrati konstruktivnu ulogu, ali je optužio Izrael za „pomahnitale“ napade na Iran koji, kako je rekao, predstavljaju „državni terorizam“.
Francuska, zajedno s evropskim partnerima, planira predložiti pregovaračko rješenje za okončanje sukoba između Irana i Izraela, saopćeno je iz predsjedništva te zemlje nakon što je predsjednik Emmanuel Macron predsjedavao sastankom Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost.
Macron je, prema riječima glasnogovornika francuskog Ministarstva vanjskih poslova, naznačio da je vojna promjena režima u Iranu strateška greška.
Iranska misija pri Ujedinjenim narodima zatražila je hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, navodeći da je situacija „opasno eskalirala zbog rastućih i nepobitnih dokaza o direktnom američkom učešću“.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres izjavio je da je „duboko uznemiren“ i ponovio poziv na „hitnu deeskalaciju koja bi vodila do prekida vatre“.
Njemački kancelar Friedrich Merz branio je svoje komentare koji su izazvali negodovanje, nazvavši izraelske napade na Iran „prljavim poslom koji Izrael radi za sve nas“.
Iran i dalje negira da pokušava razviti nuklearno oružje, a direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Rafael Grossi, rekao je za Al Jazeeru da UN-ova agencija nije pronašla nikakve dokaze da Iran razvija takvo oružje.
Ponedjeljak 23. juni
Iran pokrenuo napade na američke baze na Bliskom istoku. Ciljali su najveću bazu američke vojske u Kataru, Al-Udeid, te baze u Bahreinu i Iraku.
Utorak 24. juni
Trump je izjavio da je postignuto primirje između Izraela i Irana.
Izraelske obrambene snage (IDF) saopćile su da su detektirani novi projektili ispaljeni iz Irana prema teritoriju Izraela. U zvaničnom saopćenju navodi se da su obrambeni sistemi aktivirani kako bi presreli prijetnju.
Ubrzo nakon toga, sirene za zračnu opasnost oglasile su se na sjeveru zemlje, potvrđujući pojačanu prijetnju u regiji usprkos ranije najavljenom primirju.
Istovremeno, izraelski ministar financija Bezalel Smotrich poručio je na društvenoj mreži X da će "Teheran zadrhtati", aludirajući na mogući intenzitet izraelske vojne reakcije. Njegova izjava izazvala je brojne reakcije u domaćoj i međunarodnoj javnosti.
S druge strane, iranski državni mediji prenose kako Teheran odbacuje navode o ispaljivanju raketa nakon stupanja primirja na snagu, naglašavajući da se s njihove strane napadi mogu zaustaviti samo ako to učini i Izrael.
