Hoće li AfD dobiti kancelara na predstojećim izborima? Evo šta kažu ankete

Filip Singer/EPA
Njemačka se priprema za vanredne parlamentarne izbore 23. februara, koji su raspisani nakon raspada "semafor" koalicije između SPD-a, Zelenih i FDP-a. I dok ankete pokazuju da će CDU-CSU, poznatija kao "Unija", osvojiti najviše glasova, značajan rast popularnosti bilježi i radikalno desničarska Alternativa za Njemačku (AfD).
Prema trenutnim istraživanjima, AfD uživa podršku oko 20 posto birača, što ih čini drugom najsnažnijom političkom opcijom u zemlji. Međutim, zbog principa "Brandmauer" – političke barijere protiv ekstremne desnice – sve ostale stranke odbijaju bilo kakvu saradnju s njima. To znači da, iako bi AfD mogao imati snažan rezultat, ostaje praktično bez ikakvih šansi da učestvuje u formiranju vlasti.
Najizgledniji scenario nakon izbora uključuje povratak "velike koalicije" CDU-a i SPD-a, što bi značilo ponavljanje modela iz ere Angele Merkel. Međutim, lider CDU-a Friedrich Merz zastupa znatno konzervativnije stavove, posebno u vezi s migracijama, što bi moglo otežati dogovore sa socijaldemokratama.
Druga mogućnost je formiranje "Kiwi" koalicije CDU-a i Zelenih, koji imaju slične poglede na vanjsku politiku, ali se razilaze u pitanjima klimatske agende.
Treća, najsloženija opcija, uključuje tročlanu koaliciju CDU-a, SPD-a i Zelenih, što bi moglo donijeti političku nestabilnost zbog ideoloških razlika.
Uprkos rastu podrške, AfD ostaje izoliran u njemačkom političkom sistemu, pa je mogućnost da njihov kandidat postane kancelar u ovom trenutku gotovo nepostojeća.