Historijski zaokret Berlina: Njemačka blokira vojnu pomoć Izraelu
Merz najavio da je odluka njemačke vlade na snazi "do daljnjeg"/Thilo Schmuelgen/REUTERS
Njemačka "do daljnjeg" neće odobravati izvoz vojne opreme Izraelu, koja bi se mogla koristiti u Gazi, izjavio je kancelar Friedrich Merz u petak, što predstavlja izuzetno brzu reakciju jednog od najjačih međunarodnih saveznika Izraela na odluku kabineta premijera Benjamina Netanyahua da preuzme kontrolu nad Pojasom Gaze.
Ova odluka Njemačke, koja se ranije suzdržavala od strožih mjera protiv izraelske vlade poput nekih članica Evropske unije, vjerovatno će dodatno izolirati Izrael nakon plana vojnog preuzimanja koji su osudile Ujedinjene nacije i porodice izraelskih zarobljenika u Gazi, prenosi AP.
Njemačka, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama i Italijom, jedan je od glavnih stranih dobavljača opreme za izraelsku vojsku. Ova obustava se pridružuje ekonomskim, vojnim i diplomatskim mjerama koje su brojne evropske zemlje već poduzele protiv Izraela zbog zabrinutosti oko ponašanja njegove vlade tokom skoro dvogodišnjeg rata u Gazi.
Merz je u izjavi naglasio da Izrael "ima pravo da se brani od Hamasovog terora" te da su oslobađanje zarobljenika i smisleni pregovori o prekidu vatre "naš glavni prioritet". Također je poručio da Hamas ne smije imati ulogu u budućnosti Gaze.
- Još žešća vojna akcija izraelske vojske u Pojasu Gaze, koju je odobrio izraelski kabinet sinoć, njemačkoj vladi sve više otežava da vidi kako će ovi ciljevi biti postignuti, rekao je Merz.
- U ovim okolnostima, njemačka vlada neće odobravati izvoz vojne opreme koja bi se mogla koristiti u Pojasu Gaze do daljnjeg, dodao je.
Netanyahu je u petak razgovarao s Merzom i izrazio razočaranje ovom odlukom o naoružanju, prema saopćenju izraelske vlade. U saopćenju se navodi da Njemačka "nagrađuje Hamas" i da ne podržava "pravedni rat" koji Izrael vodi protiv te grupe.
Nije odmah bilo jasno na koju se tačno vojnu opremu iz Njemačke odnosi zabrana. Na upit Associated Pressa, njemačka vlada odbila je komentirati detalje.
Njemačka je predvodila napore unutar EU da se blokiraju zajedničke osude izraelske blokade Gaze i vojne kampanje. Zajedno s Mađarskom i Češkom, Njemačka se protivila pozivima iz Španije, Irske i Nizozemske da se ukine bilateralni sporazum s Izraelom, sankcionišu doseljenici i uvede embargo na oružje.
Teret odgovornosti
Njemačka vlada ostaje duboko zabrinuta zbog patnje civila u Gazi, rekao je Merz.
- Planiranom ofanzivom, izraelska vlada preuzima još veću odgovornost nego ranije da im pruži pomoć, kazao je.
Merz je pozvao Izrael da omogući potpuni pristup za isporuku humanitarne pomoći - uključujući za UN-ove organizacije i druge nevladine organizacije - te rekao da Izrael "mora nastaviti sveobuhvatno i održivo rješavati humanitarnu situaciju u Gazi".
Ova odluka Njemačke ima posebnu težinu jer je ta zemlja viđena kao jedan od najjačih izraelskih saveznika - možda i odmah iza SAD-a. Njemačka je decenijama održavala snažno proizraelsko stajalište, velikim dijelom zbog historijske odgovornosti za Holokaust, što je oblikovalo njenu vanjsku politiku nakon Drugog svjetskog rata u pravcu osiguravanja sigurnosti Izraela i borbe protiv antisemitizma.
Vlada kancelara Merza nije se pridružila najavama francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Keira Starmera da njihove zemlje planiraju formalno priznati Palestinu kao državu u septembru.
Oklijevanje Njemačke, najveće ekonomske sile u EU, da zauzme oštriji stav prema postupcima Netanyahuove vlade ranije je bacalo sumnju na mogućnost da bi međunarodni pritisak mogao utjecati na izraelske odluke.
Zračne i kopnene operacije Izraela već su ubile desetine hiljada ljudi u Gazi, raselile većinu stanovništva, razorile ogromne dijelove teritorije i gurnule Gazu na rub gladi. Ovu "operaciju" je pokrenuli su nakon što su militanti predvođeni Hamasom 7. oktobra 2023. upali u Izrael, ubili oko 1.200 ljudi i oteli 251 osobu.
Merz je također pozvao izraelsku vladu "da ne poduzima daljnje korake ka aneksiji Zapadne obale".
"Velika stvar", ali ne presudna
Prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), Njemačka je prošle godine bila drugi najveći dobavljač oružja Izraelu, odmah iza SAD-a.
Njemačke kompanije opskrbljuju oko 30 posto izraelskog vojnog uvoza, većinom kroz pomorsku opremu, prema podacima istraživača Zaina Hussaina iz SIPRI-ja. On smatra da će njemačko povlačenje biti privremeno.
- Ovo će biti ograničena mjera. Njemačka je bila posvećena isporuci oružja Izraelu, posebno brodova, rekao je Hussain.
Njemačka, koja je čvrsto stajala uz Izrael, "sada otvoreno priznaje da joj je neugodno zbog izraelskih postupaka i ograničava isporuke oružja - i za Njemačku je to velika stvar", kaže Hussain.
- Ipak, ne vjerujem da će to samo po sebi zaustaviti izraelske operacije u Gazi, pogotovo dok Izrael ima podršku SAD-a, dodao je.
Njemački motori mogu se ugraditi u izraelske tenkove Merkava i oklopna vozila Namer, koja se aktivno koriste u Gazi. Korvete klase Sa’ar - mali ratni brodovi s naprednom radar opremom i topovima - proizvedene u Njemačkoj, također su korištene za granatiranje ciljeva u Gazi, kaže Hussain.
Njemačka novinska agencija DPA je ranije, pozivajući se na podatke Ministarstva ekonomije, objavila da je vlada odobrila izvoz oružja u Izrael u vrijednosti od 485 miliona eura (oko 565 miliona dolara) u periodu od 7. oktobra 2023. do 13. maja ove godine.
Ostali evropski zvaničnici izražavaju zabrinutost
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je na društvenoj mreži X poručila da Izrael mora preispitati proširenje svojih vojnih operacija u Gazi - što je njena dosad najjača kritika tokom rata. Ponovo je pozvala Izrael da omogući veći priliv humanitarne pomoći.
Ministri vanjskih poslova Nizozemske i Danske nazvali su izraelsku odluku da pojača ofanzivu "pogrešnom" i izrazili zabrinutost zbog civila i humanitarne situacije. Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský izjavio je za agenciju CTK da njegova zemlja smatra izraelski plan "rizičnim potezom".
Prošle sedmice, čak i prije najave preuzimanja Pojasa Gaze, Slovenija je objavila da će zabraniti uvoz, izvoz i tranzit oružja iz i u Izrael zbog izraelskih postupaka u Gazi - ističući da je prva članica EU koja je to učinila.
Prošlog mjeseca, dvadesetak uglavnom evropskih zemalja osudilo je izraelska ograničenja na isporuku pomoći Gazi i ubistva stotina Palestinaca koji su pokušavali doći do hrane.
Velika Britanija je prošle godine suspendovala izvoz nekih vrsta oružja u Izrael zbog zabrinutosti da bi mogla biti korištena za kršenje međunarodnog prava, ali se radilo o potezu s ograničenim vojnim utjecajem. Odluka se odnosila na oko 30 od 350 postojećih dozvola za izvoz opreme koja bi mogla biti korištena u Gazi, uključujući dijelove za vojne avione, helikoptere i dronove.
Bijes zbog izraelskih postupaka u Gazi raste u Evropi dok slike patnje Palestinaca potiču proteste u Londonu, Berlinu, Bruxellesu i drugim glavnim gradovima. Svakodnevna ubistva Palestinaca koji pokušavaju doći do pomoći dodatno su testirala prijateljske odnose EU s Izraelom.
Izraelska odluka, donesena nakon kasnonoćnog sastanka najviših zvaničnika, donesena je uprkos rastućim međunarodnim pozivima na okončanje rata i protestima mnogih Izraelaca koji strahuju za preostale taoce koje Hamas još uvijek drži. Desetine hiljada Palestinaca se ponovno sprema da budu protjerani iz svojih domova, dok se porodice zarobljenika boje da se njihovi najmiliji nikada neće vratiti.
Većina zarobljenika je oslobođena tokom primirja ili posebnih dogovora, ali 50 ih je još uvijek u Gazi. Izrael vjeruje da je njih oko 20 još uvijek živo.
Tajming nove velike izraelske kopnene operacije ostaje nejasan, jer će najvjerovatnije zahtijevati mobilizaciju hiljada vojnika i prisilnu evakuaciju civila, što će gotovo sigurno dodatno pogoršati humanitarnu katastrofu.
