Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju o Gazi: 12 država glasalo protiv, pogledajte koje

Države članice Ujedinjenih nacija večeras su na Generalnoj skupštini sa 149 glasova "za", 12 "protiv" i 19 suzdržanih usvojile rezoluciju kojom se zahtijeva hitan prekid vatre u Gazi, oslobađanje svih talaca koje drži Hamas i neograničen pristup za isporuku prijeko potrebne humanitarne pomoći za dva miliona Palestinaca. Usvajanje je popraćeno aplauzom prisutnih.
Rezolucija, koju je predložila Španija, "snažno osuđuje svaku upotrebu izgladnjivanja civila kao metode ratovanja". Ambasador Izraela pri UN-u Danny Danon oštro se usprotivio rezoluciji, odbacujući optužbe da Izrael koristi izgladnjivanje kao ratno oružje, nazivajući to "krvnom klevetom" i tvrdeći da se pomoć redovno isporučuje.
Stručnjaci i humanitarni radnici upozoravaju da je glad u Gazi raširena i da su oko dva miliona Palestinaca u opasnosti od gladi ukoliko Izrael ne ukine blokadu i ne zaustavi vojnu kampanju koju je obnovio u martu nakon kraja prethodnog primirja.
Ambasador Španije Héctor José Gómez Hernández pozvao je članice UN-a da podrže rezoluciju s obzirom na "katastrofalnu humanitarnu situaciju u Gazi". Ambasador Palestine pri UN-u, Riyad Mansour, apelovao je na delegate da glasaju za rezoluciju, rekavši da će njihove odluke direktno utjecati na to "koliko će još palestinske djece umrijeti strašnom smrću".
Prošle sedmice Vijeće sigurnosti UN-a nije usvojilo sličnu rezoluciju zbog veta Sjedinjenih Američkih Država. U Generalnoj skupštini, gdje nema prava veta, rezolucije nisu pravno obavezujuće, ali imaju simboličku snagu i odražavaju globalno mišljenje.
Nakon desetosedmične potpune blokade pomoći, Izrael sada dozvoljava Ujedinjenim nacijama isporuku ograničenih količina hrane, dok istovremeno podržava novoosnovanu američku humanitarnu grupu koja je otvorila nekoliko punktova za distribuciju hrane u centralnom i južnom dijelu Gaze. Međutim, ovaj sistem isporuke suočen je sa svakodnevnim incidentima i pucnjavom, dok UN-ov tradicionalni sistem distribucije ima poteškoće zbog izraelskih ograničenja i haotičnog sigurnosnog stanja.
Kao i propala rezolucija Vijeća sigurnosti, večerašnja rezolucija ne spominje napad Hamasa na jug Izraela 7. oktobra 2023., koji je pokrenuo rat, niti traži razoružavanje i povlačenje Hamasa iz Gaze, što su zahtjevi Sjedinjenih Američkih Država. Vršiteljica dužnosti američkog ambasadora Dorothy Shea izjavila je da rezolucija "šalje neprihvatljivu poruku Hamasu i drugim terorističkim grupama koje podržava Iran".
Rezolucija se poziva i na naredbu Međunarodnog suda pravde iz 28. marta kojom se od Izraela zahtijeva otvaranje više kopnenih prijelaza u Gazu za hranu, vodu, gorivo i druge zalihe, u okviru slučaja koji je pokrenula Južnoafrička Republika optužujući Izrael za genocid – optužbe koje Izrael odbacuje.
Dokument naglašava da Izrael, kao okupacijska sila, ima obavezu prema međunarodnom pravu da osigura dopremu humanitarne pomoći ljudima u potrebi. Rezolucija ponovo potvrđuje predanost UN-a rješenju o dvije države, u kojem bi pojas Gaze bio dio buduće palestinske države, te podržava napore za posredovanje u primirju koje vode Egipat, Katar i Sjedinjene Države.
Hamasovi militanti su 7. oktobra 2023. ubili oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i uzeli 251 taoca. Prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze, u izraelskoj vojnoj kampanji ubijeno je više od 55.000 Palestinaca, većinom žena i djece. Izrael tvrdi da je ubio više od 20.000 boraca, ali nije ponudio dokaze.