Fumata nera i fumata bianca: Kako nastaje crni, a kako bijeli dim pri izboru novog pape

Uskoro će početi konklave, odnosno izbor novog pape. Konklave počinju dvadesetak dana nakon smrti pape, dajući tako vremena svim kardinalima sa "pravom glasa" da doputuju u Vatikan.

Kada počne izbor novog lidera Katoličke crkve, oči cijelog svijeta će biti uprte u samo jednu tačku - dimnjak iznad sikstinske kapele u kojoj se održava glasanje. Svi će posmatrati kakav će se dim zavijoriti iznad krova.

Ganut do suza

Dirljiv trenutak: Kada je bio u Sarajevu papa jeu ljubio ruke svećeniku kojeg su mučili 1992.

Prema tradiciji, svaki put kada nakon glasanja ne bude izabran novi papa, zavijori se crni dim. Bijeli dim znači da je svijet dobio novog papu.

Poznato je da dim nastaje od spaljivanja listića na kojima su glasali kardinali koji učestvuju u izboru. Međutim, kako se proizvodi crni, a kako bijeli dim?

Crni dim (lat. fumata nera) nastaje kada se spale glasački listići zajedno sa hemikalijama koje stvaraju tamni dim. U prošlosti su to bile vlažne slamke ili gumirani papir, ali od 2005. koristi se moderna mješavina koja uključuje kalijev perklorat, antracen i sumpor, što daje gust i vidljiv crni dim.

Bijeli dim (lat. fumata bianca) proizvodi se spaljivanjem glasačkih listića zajedno s hemikalijama koje proizvode svijetli bijeli dim – obično su to kalijev klorat, laktoza i smola pinije, a njihov spoj osigurava jasan signal da je papa izabran.

Od 2005. koristi se elektronski sistem spaljivanja koji se nalazi u posebno napravljenoj peći unutar Sikstinske kapele. Postoje zapravo dvije peći – jedna za spaljivanje listića, a druga za dodavanje odgovarajućih hemikalija koje generiraju željenu boju dima.

Kako bi se izbjegla konfuzija (jer se ranije dešavalo da ljudi nisu sigurni je li dim crn ili bijel), danas se uz bijeli dim oglašavaju i zvona Bazilike svetog Petra, potvrđujući dolazak novog poglavara Katoličke crkve.