Foreign Policy: Japan i Južna Koreja će biti primorani razviti vlastito nuklearno oružje
Hoće li Japan i Južna Koreja razviti vlastito nuklearno oružje je, prema pisanju američkog lista Foreign Policy, samo pitanje vremena, prenosi Index.hr.
Glavni razlog je erozija američkog "nuklearnog kišobrana" jer Kina i Sjeverna Koreja razvijaju tzv. sposobnost drugog udara, odnosno mogućnost da uzvrate nuklearnim napadom i nakon američkog odgovora.
U analizi se naglašava da će odluka o ulasku u "nuklearni klub" biti politički iznimno teška, osobito za Japan, ali da ih strateško okruženje gura u tom smjeru. Također, upozorava se da bi ignorisanje te logike moglo imati "vrlo ozbiljne geopolitičke posljedice" za regiju.
Vrijedi podsjetiti kako od kraja Drugog svjetskog rata stabilnost istočne Azije počivala je na američkoj vojnoj prisutnosti i obećanju da će Washington braniti svoje saveznike, uključujući i nuklearnim oružjem. Ipak, Foreign Policy naglašava da SAD danas više ne vidi nijednu silu kao egzistencijalnu prijetnju, stoga je u tijeku promjena paradigme američkog nacionalnog interesa.
Istovremeno, Japan formalno i dalje drži do tri "nenuklearna načela" iz 1967., tačnije da neće posjedovati, proizvoditi ni u zemlju uvoditi nuklearno oružje, što je duboko povezano s traumom Hirošime i Nagasakija. Ipak, Foreign Policy podsjeća da je praksa uvijek bila fleksibilnija od retorike: američke nuklearne bombe godinama su bile na Okinawi, a Tokio je to znao i prešutno tolerisao.
Vrlo bitan faktor jeste i činjenica da Japan posjeduje zalihe plutonija, te razvijene mogućnosti obogaćivanja i prerade istog, što su preduvjeti za ulazak u nuklearni program. Prema procjenama ovog lista, Japan bi nuklearnu bombu mogao napraviti u roku od godinu dana.
Istodobno, još od 1957. japanske vlade tumače da ustav ne zabranjuje nuklearno oružje za samoobranu. Japan ima zalihe plutonija i razvijene mogućnosti obogaćivanja i prerade, dakle sve preduvjete za brzi ulazak u nuklearni program. Prema procjenama koje citira Foreign Policy, nuklearnu bombu mogao bi napraviti u roku od godine dana, a nešto dulje bi trajalo naoružavanje raketa.
Foreign Policy zaključuje da ugovori o neširenju nuklearnog oružja već godinama pucaju po šavovima, a ideja univerzalnog nuklearnog razoružanja ostaje "pusta želja". Ogromna razorna moć nuklearnog oružja i golema prednost koju daje nad konvencionalno naoružanim protivnikom stvaraju svojevrsnu dilemu u kojoj nitko ne želi biti prvi koji će se potpuno odreći bombi.
U takvom svijetu, piše američki časopis, stabilnost se može održavati samo odvraćanjem, odnosno doktrinom uzajamno zajamčenog uništenja (MAD). To nije politički izbor nego opis stvarnosti, "dio ljudskog stanja".