FBI pronašao hiljade tajnih dokumenata o atentatu na Johna F. Kennedyja
Američki FBI kaže da je pronašao hiljade novih dokumenata vezanih za atentat na bivšeg predsjednika Johna F. Kennedyja nakon što je predsjednik Donald Trump zatražio deklasifikaciju obavještajnih i policijskih dokumenata o njegovom ubistvu 1963. godine.
FBI je u saopćenju rekao da je proveo nove potrage za spisima nakon što je Trump tokom svoje prve sedmice mandata u januaru potpisao izvršnu uredbu vezanu za deklasifikaciju.
Akcija je dovela do inventarizacije i digitalizacije oko 2.400 dokumenata koji ranije nisu bili povezani s dosjeom o Kennedyjevom ubistvu, kazao je FBI.
- FBI je poslao obavijesti o novootkrivenim dokumentima te radi na njihovom prijenosu u nacionalni arhiv (NARA) kako bi bili uključeni u trenutačni proces deklasifikacije, rekao je savezni istražni ured.
Ured direktora uprave obavještajnih agencija (DNI) je prošle sedmice poslao prijedloge Trumpu o tome koje bi klasificirane dokumente o atentatu trebao objaviti, kazao je glasnogovornik. Ured nije pružio pojedinosti o planu niti kazao kada će dokumenti biti objelodanjeni.
Fascinacija atentatom na JFK-a, kako se naziva 35. predsjednika SAD-a, i dalje traje šest desetljeća nakon samog događaja. Trump, koji se u januaru vratio u Bijelu kuću, obećao je u predizbornoj kampanji da će deklasificirati dokumente o atentatu.
Kennedyjevo ubistvo u teksaškom gradu Dallasu pripisalo se samo jednom napadaču - Leeju Harveyju Oswaldu. Ministarstvo pravosuđa i nekoliko drugi saveznih tijela vlasti potvrdile su taj zaključak u narednim desetljećima. Ankete pokazuju da mnogi Amerikanci vjeruju da je njegova smrt bila rezultat šire zavjere.
Lee Harvey Oswald, bivši marinac koji je služio u vojsci SAD-a, bio je optužen za ubistvo predsjednika Kennedyja. Nakon atentata Oswald je uhapšen i optužen za ubistvo policajca J.D.-a Tippita, koji je ubijen nekoliko minuta nakon atentata na Kennedyja. Oswald je negirao svoju umiješanost, izjavivši da je nevin. Dva dana nakon atentata, dok je bio prevožen iz gradskog zatvora u okružni zatvor, Oswalda je ubio Jack Ruby, vlasnik noćnog kluba u Dallasu.
Nakon atentata predsjednik Lyndon B. Johnson osnovao je Warrenovu komisiju, službeno poznatu kao Predsjedničku komisiju za istragu atentata na predsjednika Kennedyja. Komisija je zaključila da je Oswald djelovao samostalno u atentatu na Kennedyja. Međutim, mnogi su osporavali ove zaključke, što je dovelo do brojnih teorija zavjere.
Unatoč službenim zaključcima, mnogi Amerikanci vjeruju da je atentat rezultat urote. Ankete su pokazale da je velik postotak građana sumnjao u službenu verziju događaja. Teorije uključuju navodne upletenosti CIA-e, mafije, kubanske ili sovjetske vlade, pa čak i samog Lyndona Johnsona.
Trumpov izabranik za čelnika ministarstva zdravstva i socijalne zaštite, Robert F. Kennedy mlađi, sin Roberta Kennedyja i nećak JFK-a, kazao je da vjeruje da je CIA bila uključena u smrt njegovog strica, što je optužba koju je obavještajna agencija opisala kao neutemeljenu. Kennedy mlađi je također kazao kako vjeruje da je njegovog oca ubilo više napadača, što je tvrdnja koja je u proturječju sa službenim nalazima.
Dokumenti bi mogli otkriti pojedinosti o uzbudljivom trenutku u američkoj historiji, ali hitoričari kažu da nije za očekivati da će poduprijeti bilo koju od teorija urota koje okružuju ubistvo JFK-a 1963. u Dallasu.
- Predviđam da nećemo dobiti ništa suviše dramatično u objavljenim dokumentima ni išta što bi temeljito izmijenilo naše shvaćanje onoga što se dogodilo u Dallasu, kazao je Frederik Logevall, harvardski profesor historije i jedan od četvero historičara koje je Reuters intervjuirao.
Dodao je da je spreman na iznenađenja.
Jedno od otkrića koje bi dokumenti mogli sadržavati jest da je CIA više znala o Oswaldu nego što je ranije tvrdila. Dokumenti koji otkrivaju da CIA nije ustupila obavještajne podatke FBI-u mogli bi biti "velika priča", kazao je Gerald Posner, autor knjige o atentatu koja zaključuje da je Oswald djelovao samostalno.
- Pitanje za mene nije je li CIA bila sudionik, već je li CIA bila nemarna, dodao je Posner.
Posner je rekao da ostaju pitanja o tome je li CIA znala o Oswaldovim posjetama Mexico Cityju šest sedmica prije atentata. Tokom tog putovanja, Oswald je otišao u sovjetsku ambasadu.
Posner je dodao da su njegova glavna pitanja o 2.400 novih dokumenta - što su oni i kako je FBI-u trebalo 62 godine da ih pronađe?
Barbara Perry, jedna od voditeljica studijskog programa o predsjedničkoj usmenoj historiji u obrazovnoj ustanovi Miller Center, kazala je da je CIA možda pratila Oswalda.
- FBI sigurno jest, ali nisu zbrojili dva i dva, rekla je Perry i dodala:
- Ali, to nije bila urota što se tiče CIA-e ili FBI-a ili bilo koje treće zemlje.
Objava dokumenata, koliko god ekstenzivna, vjerojatno će ostaviti određena proturječja u podacima o atentatu, smatra Alice L. George, autorica knjige "The Assassination of John F. Kennedy: Political Trauma and American Memory".
- Ne mogu zamisliti dokument koji bi uvjerio (teoretičare urota) da je Oswald djelovao samostalno, kazala je George i dodala:
- A naročito među ljudima koji su veoma udubljeni u taj način razmišljanja. Vjerojatno će ih ostaviti na istom mjestu gdje su i sada, prenosi Hina.
