EU konačno postigla dogovor o Ukrajini: Tri zemlje odbile sudjelovati
Čelnici Evropske unije postigli su dogovor da se Ukrajini u naredne dvije godine osigura 90 milijardi eura kroz zajedničko zaduživanje, nakon što je propao plan o reparacijskom zajmu zasnovanom na zamrznutoj ruskoj imovini. Ova odluka uslijedila je poslije višesedmičnih pregovora koji su zapeli zbog zahtjeva Belgije za neograničenim jamstvima, što je za većinu članica bilo neprihvatljivo, pa je kao kompromis izabrano izdavanje zajedničkog duga koji će se finansirati iz budžeta Unije tokom 2026. i 2027. godine.
Plan o reparacijskom zajmu snažno su gurali njemački kancelar Friedrich Merz i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, ali je otpor Belgije na kraju presudio. Belgijski premijer Bart De Wever upozoravao je da bi njegova zemlja i finansijska institucija Euroclear mogle biti izložene ruskoj odmazdi, insistirajući na garancijama bez vremenskog ili iznosnog ograničenja. Takav zahtjev, prema riječima diplomata upućenih u pregovore, izazvao je nesigurnost među drugim članicama, jer nije bilo jasno koliki bi rizik na kraju preuzele.
U međuvremenu je postalo jasno da Mađarska od početka ne namjerava učestvovati u bilo kakvom aranžmanu koji uključuje finansijsku pomoć Ukrajini. Premijer Viktor Orbán, zajedno sa slovačkim premijerom Robertom Ficom i češkim premijerom Andrejem Babišem, učestvovao je u oblikovanju izlazne strategije iz zastoja. Na kraju je dogovoreno da Mađarska, Slovačka i Češka budu izuzete od bilo kakvih finansijskih obaveza povezanih s ovim zajmom kroz mehanizam pojačane saradnje, što je potvrđeno u zaključcima summita koje su odobrile sve 27 članica EU.
Orbán je nakon sastanka izjavio da zajam, iako formalno postoji, Ukrajina realno nikada neće moći vratiti, ocijenivši cijeli aranžman kao gubitak novca za one koji stoje iza njega. S druge strane, iz Kijeva je stigla pozitivna reakcija. Ukrajinska premijerka Julija Sviridenko poručila je da je odluka Evropskog vijeća ključna za očuvanje ekonomske otpornosti zemlje u ratnim okolnostima, naglasivši da nova sredstva donose stabilnost javnim finansijama i omogućavaju nastavak finansiranja odbrane i osnovnih funkcija države.
Iako je finansiranje osigurano, princip da Rusija mora direktno platiti štetu nanesenu Ukrajini ovim dogovorom nije ostvaren. Evropske države će se zadužiti na tržištima kapitala i snositi troškove kamata, dok će zajam Ukrajini biti beskamatni i planirano je da se otplaćuje eventualnim ruskim reparacijama, čija realizacija ostaje neizvjesna. Zbog toga postoji realna mogućnost da se ova sredstva u konačnici pretvore u bespovratnu pomoć.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i danska premijerka Mette Frederiksen poručile su nakon maratonskih pregovora da je najvažniji cilj postignut – kontinuitet podrške Ukrajini. Belgijski premijer De Wever istakao je da je rasplet dokaz da i manje i srednje države imaju glas u donošenju odluka u EU, dok je njemački kancelar Merz ocijenio da je prihvatanjem zajedničkog duga Evropa pokazala svoj suverenitet, dodajući da se pitanje korištenja ruske imovine samo pomjera u vremenskom okviru.
