Direktor IAEA: Njemačka bi mogla razviti nuklearno oružje u roku nekoliko mjeseci

Ilustracija/ Pexels/

Ilustracija/ Pexels

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Njemačka bi, ukoliko donese političku odluku, mogla razviti nuklearno oružje u roku od nekoliko mjeseci, izjavio je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi. U intervjuu za više evropskih medija, Grosi je istakao da je Njemačka tehnički sposobna za izradu najsmrtonosnijeg oružja današnjice, iako to trenutno ne planira.

Govoreći o globalnim nuklearnim prijetnjama, on je naveo i da je Ukrajina postupila ispravno kada je 1990-ih predala sovjetski nuklearni arsenal Rusiji, jer bi zadržavanje oružja ugrozilo njen međunarodni legitimitet.

Grosi je posebno upozorio na stanje u nuklearnoj elektrani Zaporožje, koja je pod ruskom kontrolom i nalazi se u ratnoj zoni. Iako trenutno nije u funkciji, opasnost dolazi od rizika vojnog udara, a ne tehničkih problema. U elektrani se nalazi šest reaktora i velika količina upotrijebljenog goriva, što bi u slučaju napada moglo izazvati regionalnu katastrofu.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Istovremeno, Njemačka vlada intenzivira napore da ojača Bundesver. Kancelar Fridrih Merc najavio je ambiciozan cilj: izgradnju najjače konvencionalne vojske u Evropi. Vlada planira osigurati sva potrebna sredstva za modernizaciju oružanih snaga, jer, kako je naveo, "prijatelji i partneri to ne samo da očekuju, već i zahtijevaju od nas".

Ministar odbrane Boris Pistorius predstavio je nacrt novog zakona kojim bi se uvela dobrovoljna vojna obaveza u trajanju od šest mjeseci. Produženje bi bilo moguće na zahtjev regruta, uz dodatnu obuku. U slučaju nedovoljnog odziva, zakon predviđa mogućnost prelaska na obavezni vojni rok.

Plan predviđa povećanje broja pripadnika Bundesvera na 460.000. Stručnjaci sumnjaju da će dobrovoljni model biti dovoljan, pa raste podrška ideji automatskog uvođenja obaveznog vojnog roka ukoliko dobrovoljci ne ispune kvote.

Njemačka se, očigledno, sprema za novo poglavlje u svojoj bezbjednosnoj politici – s naglaskom na vojnu snagu, odbrambenu spremnost i potencijalnu nuklearnu sposobnost.