Danska na otoku gomila vojsku i gradi hangare: "Borit ćemo se s onim što imamo"
Danski turistički otok Bornholm, smješten u Baltičkom moru, priprema se za mogućnost napada.
Posljednjih mjeseci na otok je raspoređen veći broj vojnika, u vojnoj bazi se grade novi hangari, a prošle sedmice stiglo je i 11 novih oklopnih vozila namijenjenih odvraćanju svakog pokušaja invazije.
Dok Danska jača odbranu svoje najistočnije tačke zbog prijetnje iz Rusije, udaljene oko 300 kilometara, istovremeno se suočava s pritiskom s druge strane, od svog najbližeg saveznika, Sjedinjenih Američkih Država, čiji predsjednik Donald Trump najavljuje da želi preuzeti Grenland "na lakši ili teži način", piše El País.
- Stalno se bolje pripremamo i već smo dostigli određeni nivo, rekao je general Peter Boysen, načelnik Danske vojske.
- Borit ćemo se s onim što imamo, ali moramo ubrzati i ojačati naše snage, i upravo to radimo.
Zbog ove dvostruke prijetnje, Danska i njena dva otoka, mali Bornholm i Grenland, najveći otok na svijetu, našli su se stiješnjeni između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
- Prvi put u 80 godina ugroženi smo s obje strane, ističe Jonas Parello Plesner, izvršni direktor Zaklade Saveza demokracija.
- Nalazimo se u svijetu na rubu kolapsa.
Na Bornholmu, do kojeg se iz Kopenhagena stiže za 25 minuta, osjeća se napetost. U glavnom gradu Rønneu, koji je postao središte ponovne militarizacije, stanovnici u polušali govore:
- Nadam se da Trump neće baciti oko i na ovaj otok.
Gradonačelnik Frederik Trolstrup govori ozbiljnijim tonom:
- Sjedinjene Američke Države su nekada bile korisna sila u svijetu. Sada žele dio ovog kraljevstva. To je tužno.
U kasarni Almegaards Kaserne, gdje je smještena bornholmska pukovnija, 9. januara predstavljena su novopristigla finska borbena vozila pješadije Patria 6x6, namijenjena zaštiti otoka od moguće ruske prijetnje.
- Potrebni su nam vojnici na otoku Bornholmu. To je najbliža tačka kraljevstva neprijatelju, izjavio je pukovnik Lars Nygaard, zapovjednik pukovnije. General Boysen dodao je da je otok strateški izuzetno važan.
- Ovo je poput nosača aviona, ali stacionarnog. Nalazimo se usred Baltičkog mora. To je osjetljivo područje. Zato nam je važno pokazati svakom potencijalnom neprijatelju da smo spremni braniti Bornholm, rekao je.
Bornholm je oduvijek bio osjetljivo područje. Nakon poraza nacističke Njemačke, otok je deset mjeseci, od 1945. do 1946. godine, bio pod sovjetskom kontrolom, u periodu poznatom kao "Ruska Danska". Nakon Hladnog rata, dansko vojno prisustvo je smanjeno, ali su se napetosti u Baltičkom moru vratile nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Tome su doprinijeli i događaji poput eksplozije plinovoda Sjeverni tok u septembru iste godine, u blizini otoka, zatim blizina ruske enklave Kalinjingrad, kao i aktivnosti takozvane fantomske flote u tim vodama.
Dok se na Bornholmu testiraju nova oklopna vozila, general Boysen ističe da trenutno "nema direktnih prijetnji", ali naglašava da je spremnost ključna za izbjegavanje rata. Na pitanje o Grenlandu odgovara suzdržano:
- To je političko pitanje, pa ću se suzdržati od rasprave o njemu.
Ipak, na spomen kraljevskog dekreta iz 1952. godine, koji obavezuje vojnike da brane teritoriju čak i od saveznika, potvrđuje:
- Ako ste vojnik, bilo gdje, i ako vas napadne strana država, imate pravo braniti sebe i svoju zemlju.“
Ovaj fokus na odbranu nacionalnog suvereniteta predstavlja zaokret za Dansku, koja je decenijama učestvovala u udaljenim ratovima, poput onih u Afganistanu i Iraku, kao lojalan saveznik Sjedinjenih Američkih Država.
- Vrlo malo smo razmišljali o teritorijalnoj odbrani, objašnjava Parello Plesner.
- Sada, iznenada, s Ukrajinom nismo na prvoj liniji, ali jesmo na drugoj, upravo na Bornholmu. A s druge strane, na zapadu, navikli smo imati prijatelja, partnera i saveznika.
Jedan vojnik je u neformalnom razgovoru ovako sažeo novonastalu situaciju:
- Ako želimo poslati poruku Sjedinjenim Američkim Državama, mogli bismo poslati naše momke s Bornholma na Grenland.
