Brisel sprema kaznu za Izrael: Sankcije su na stolu, mogući embargo i sankcije vođama
Evropska unija planira naredne sedmice predstaviti niz mogućih kaznenih mjera protiv Izraela zbog njegovih postupaka u Gazi, iako duboke podjele među državama članicama vjerovatno neće omogućiti njihovo usvajanje, naveli su zvaničnici. Interna revizija trgovinskog sporazuma EU s Izraelom, do koje je prošlog mjeseca došao Euractiv, pokazala je „naznake kršenja“ obaveza o poštivanju ljudskih prava koje su ugrađene u taj sporazum.
Kao odgovor na to, Evropska služba za vanjske poslove (EEAS), diplomatski organ EU, priprema službeni dokument s mogućim opcijama koji bi veleposlanicima trebao biti predstavljen u srijedu, prema tvrdnjama upućenih izvora.
U dokumentu se pominje pet potencijalnih mjera: potpuno ili djelimično suspendiranje Sporazuma o pridruživanju s Izraelom, ciljane sankcije na izraelske ministre, vojne zvaničnike ili ekstremističke doseljenike, trgovinska ograničenja, embargo na oružje te obustava naučne saradnje.
Iako se o ovim mjerama neformalno govorilo mjesecima, ovo je prvi put da bi one bile formalno iznesene u pisanom obliku. Ministri vanjskih poslova EU o dokumentu bi trebali raspravljati 15. jula u Briselu, na posljednjem sastanku prije ljetne pauze. Taj datum ujedno se vidi i kao neformalni rok za Izrael da pokaže napredak u ublažavanju humanitarne situacije u Gazi.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas ranije je poručila da je „prvi cilj promijeniti ponašanje na terenu“ te dodala: „Ako se situacija ne popravi, tada možemo razmotriti daljnje mjere.“
Tehnička delegacija EU, predvođena izaslanikom za Bliski istok Christopheom Bigotom, nedavno je boravila u Izraelu na razgovorima, ali evropski zvaničnici i dalje izražavaju skepsu u pogledu mogućih konkretnih rezultata.
Izrael je oštro kritikovao ovu reviziju, nazivajući je „sramotnom“ i „metodološki manjkavom“. Dok Brisel tvrdi da je cilj ovih koraka smanjiti patnju civila u Gazi, unutar Unije i dalje postoje duboke podjele.
Suspendiranje Sporazuma o pridruživanju zahtijevalo bi jednoglasnu podršku svih 27 članica, što se smatra malo vjerovatnim zbog protivljenja Njemačke, Češke i Mađarske. Evropska komisija, zadužena za trgovinsku politiku, navodno se protivi širokim ekonomskim mjerama.
Embargo na oružje također se čini teško ostvarivim, posebno zbog uloge Njemačke kao najvećeg evropskog dobavljača oružja Izraelu.
Ipak, ciljane sankcije protiv pojedinaca diplomati EU smatraju politički najrealnijom opcijom, napominjući da su slične mjere već uvele zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Australije, Kanade, Novog Zelanda i Norveške.
