Bliski istok na ivici pakla: Šta je najgore što bi se moglo dogoditi u sukobu Irana i Izraela?

Sukob između Izraela i Irana trenutno je ograničen na teritorije te dvije zemlje, ali se sve češće postavlja pitanje – šta ako eskalira? Analiza BBC-ja donosi moguće ishode, od najboljih do najgorih scenarija, s potencijalnim globalnim posljedicama.

Najpovoljniji scenariji podrazumijevaju da se sukob ne širi dalje: ostaje ograničen na Izrael i Iran, diplomatski pritisak sprječava širu eskalaciju, Iran se suzdržava od napada na američke ciljeve, a izraelski udari uspijevaju neutralizirati nuklearne mete bez regionalnog odgovora.

Realizacija velikog plana

Izrael objavio imena devet iranskih nuklearnih naučnika ubijenih u prvim udarima

Najgori scenariji uključuju niz destabilizirajućih događaja: Iran cilja američke baze i interese širom Bliskog istoka, Sjedinjene Američke Države se direktno uključuju u rat, naftna infrastruktura u Perzijskom zaljevu postaje meta, što dovodi do energetskog šoka. U najcrnjem scenariju, Izrael ne uspijeva uništiti iranski nuklearni program, što Teheran koristi za ubrzani razvoj oružja, dok potencijalni kolaps režima u Iranu stvara vakuum sličan onima viđenim u Iraku ili Libiji.

Iako američka administracija negira direktnu ulogu u izraelskim operacijama, Teheran vjeruje da su Sjedinjene Države barem prešutno podržale napade. Kao odgovor, Iran bi mogao gađati američke baze, logore specijalnih jedinica ili diplomatska predstavništva. U slučaju američkih žrtava, naročito civila, predsjednik Donald Trump mogao bi se suočiti s pritiskom da vojno odgovori, unatoč prethodnim obećanjima da neće ulaziti u nove ratove na Bliskom istoku. S obzirom na jaku podršku Izraelu među republikancima, direktno učešće SAD-a nije isključeno.

U slučaju da Iran ne uspije direktno pogoditi izraelske vojne ciljeve, mogao bi se okrenuti napadima na energetska postrojenja i infrastrukturu u državama Perzijskog zaljeva koje smatra saveznicima Izraela. Primjeri takvih napada već su zabilježeni 2019. u Saudijskoj Arabiji i 2022. u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Te zemlje i dalje ugošćuju američke baze i u prošlosti su diskretno podržale odbranu Izraela.

Jedna od nepoznanica je efikasnost izraelskih zračnih udara. Ukoliko Iran zadrži pristup uranu obogaćenom do 60%, a ključna nuklearna postrojenja ostanu netaknuta, napadi bi mogli imati kontraefekat i dodatno ubrzati razvoj nuklearnog oružja. Eksperti navode da je nuklearno znanje koje Iran posjeduje nemoguće uništiti. Uz nove vojne lidere, manje sklone oprezu, moguće je produženje sukoba kroz uzastopne napade i odgovore – tzv. strategiju “košnje trave”.

Ekonomski udari već su vidljivi. Cijene nafte rastu, a dodatni šok mogao bi uslijediti ako Iran pokuša blokirati Hormuški tjesnac – ključnu rutu za globalnu opskrbu naftom. Hutiji u Jemenu, kao iranski saveznici, mogli bi intenzivirati napade na brodove u Crvenom moru. Takav razvoj događaja dodatno bi pogoršao globalnu ekonomsku situaciju, uz rast cijena energije i inflacije, dok bi Rusija mogla profitirati zbog povećanog prihoda od izvoza nafte.

Premijer Izraela Benjamin Netanyahu jasno je poručio da je krajnji cilj operacije – uklanjanje režima u Teheranu. U poruci iranskom narodu izjavio je da napadi "otvaraju put prema slobodi" i pozvao na otpor protiv, kako je rekao, "zlog i represivnog režima". Ako se režim sruši, postavlja se pitanje ko će ispuniti vakuum. Iskustva iz Iraka i Libije upozoravaju na mogućnost građanskog rata, raspada institucija i jačanja ekstremizma.

Konačan ishod sukoba zavisi od dva ključna faktora: kakav će biti odgovor Irana i hoće li SAD uspjeti obuzdati Izrael. Ove dvije nepoznanice mogle bi u velikoj mjeri odrediti budućnost Bliskog istoka i njegov utjecaj na ostatak svijeta.