Bizarna priča: Država važnu elektranu izgradila pod aktivnim vulkanom, sad klizi u bezdan
Priča o hidroelektrani Coca Codo Sinclair u Ekvadoru, vrijednoj tri milijarde dolara, bizarna je od samog početka, i to zbog teških propusta prilikom izgradnje, prekoračenja troškova te spektakularnog korupcijskog skandala.
Položaj hidroelektrane, iz koje Ekvador dobiva trećinu električne energije, ipak predstavlja ipak najveći problem – naime, čitavom postrojenje moglo bi naprosto otklizati u ponor. Eventualna katastrofa jako bi produbila energetsku krizu u toj južnoameričkoj državi, čiji stanovnici od septembra 2024. godine provode oko 14 sati dnevno bez električne energije.
Erozija tla
Elektrana Coca Codo Sinclair, udaljena oko tri sata vožnje od glavnog grada Quita, nalazi se u dolini problematične konfiguracije terena, pa bi kobna erozija tla mogla pogoditi postrojenje već 2026. godine, stoji u studiji inženjerskog korpusa američke vojske koju je Bloomberg News dobio na uvid. Osim toga, usporena lavina sedimenta nastala nakon urušavanja vodopada mogla bi zatrpati još jedan tog proizvodnog postrojenja, piše telegram.hr.
Prestanak rada elektrane bio bi katastrofalan za Ekvador, i bi dolio ulje na vatru nemira i frustracije stanovnika te zemlje koji se suočavaju sa sve većim razmjerima kriminala i političke krize. Državno komunalno poduzeće pokušava ublažiti poremećaje u opskrbi strujom unajmljivanjem plutajuće elektrane na lož ulje u blizini obale. Naravno, to nije osobito sretno rješenje budući da je riječ o jednom od najprljavijih izvora električne energije.
Pogrešan izbor lokacije
S obzirom na to da je potreban dugi niz godina za dobivanje dostatnog viška energije iz solarnih ili termalnih izvora, Ekvador mora pod svaku cijenu održati operativnost elektrane Coca Codo Sinclair.
No, taj je projekt bio riskantan od samog početka, kada su projektanti izabrali slikovitu lokaciju za izgradnju brane, nedaleko od najvišeg vodopada u Ekvadoru i u podnožju vulkana Reventador. Svaki stanovnik tog dijela Ekvadora mogao ih je upozoriti da je to loša ideja.
Marcos Cahuatijo (54) bio je svjedok tri velika geološka događaja koji su pogodili dolinu Coca, uključujući dva potresa koja su se dogodila 5. ožujka 1987., jačine 6,1 i 6,9 stupnjeva, te erupciju vulkana 2002. Nekoliko godina kasnije vodio je izgradnju stambenog kompleksa za zaposlenike hidroelektrane u blizini podnožja vulkana.
Uvoz struje iz Kolumbije
“Noću se nebo zacrvenilo, mogli ste čuti kako vulkan izbacuje kamenje”, rekao je Cahuatijo. Brzi popravci bili su skupi i nepouzdani. Uvoz električne energije iz Kolumbije nije bio kontinuiran, struja je stizala s prekidima jer je sjeverni susjed Ekvadora morao zadovoljiti vlastite potrebe.
Većina prirodnog plina, koji je nusprodukt proizvodnje na ekvadorskim naftnim poljima, naprosto se spaljuje. Sud je prije tri godine naložio naftnim kompanijama da prestanu s tom opasnom praksom, ali sve su se tvrtke oglušile na tu zapovijed. Jedan od najvećih problema Ekvadora je nedostatak infrastrukture za prikupljanje plina, koji je zbog toga nemoguće koristiti za proizvodnju energije.
Regresivna erozija
“Više nećemo moći računati na električnu energiju iz hidroelektrane. Ne postoji ništa što bi zaustavilo ovu regresivnu eroziju”, rekla je Carolina Bernal, istraživačica u Nacionalnoj politehničkoj školi u Quitu, kada su je novinari upitali kako se može spasiti važno postrojenje. Državno komunalno poduzeće poslalo je inženjere da podupru korito rijeke ispod elektrane, ali vrlo je upitno hoće li to pomoći.
Štoviše, čini se da su vlasti spremne ponoviti istu pogrešku na drugoj hidroelektrani, koju planiraju graditi na jugoistoku Ekvadora. Slična situacija zadesila je brojne zemlje u razvoju, u kojima jeftinije energetske alternative istiskuju one skuplje ali pouzdanije. Hidroenergija je relativno pouzdana, ali stvara lažan osjećaj energetske sigurnosti koji traje sve dok ne nastupi prva suša.
Nepouzdani prirodni resursi
To je neugodna istina o brojnim novim energetskim projektima kojima se želi smanjiti produkciju ugljika: moraju se oslanjati na prirodne resurse baš u vrijeme velikih klimatskih promjena.
Dovoljno je vidjeti primjer Zambije i Zimbabvea. Pad razina vode u najvećem umjetnom rezervoaru na svijetu uzrokovao je nestanak struje u obje zemlje. Prošle godine su poplave i klizišta izbacili iz funkcije i druge velike hidroenergetske projekte. U indijskim Himalajama poplave su tijekom protekle tri godine uništile dvije nedavno izgrađene hidroelektrane.
Ekvadorski predsjednik Daniel Noboa, koji vodi kampanju za reizbor, obećao je dovršiti još jedan hidroenergetski projekt i proširiti dalekovod za uvoz električne energije iz Perua. Naravno, za aktualnu krizu krivi svoje prethodnike.
Hvalisanje pred Zapadom
Izgradnjom hidroelektrane Coca Codo Sinclair bivši predsjednik Rafael Correa htio je svijetu pokazati da je moguća modernizacija Ekvadora bez financijske pomoći sa Zapada.
Godine 2008. državno komunalno poduzeće Celec angažiralo je Sinohydro, podružnicu tvrtke Power Construction Corp. iz Kine, za izgradnju elektrane. Vlada je kasnije pokrenula arbitražni postupak protiv izvođača zbog propusta u izgradnji.
Četiri godine nakon početka rada hidroelektrane 2016., još jedan geološki događaj pogodio je dolinu Coca. Srušila se prirodna brana od lave koja je podupirala vodopad San Rafael, visok 150 metara. Pokrenula su se klizišta, dok je riječno korito koje vodi do vodozahvata hidroelektrane erodiralo.
Zgrada na rubu provalije
Rušenje brane također je dovelo do ruba litice elegantni stambeni kompleks s bazenom i natkrivenim košarkaškim igralištem, koji je izgradio Cahuatijo, lokalni građevinski inženjer. Zgrada je odmah evakuirana, a na mjesto klizišta je postavljen zaštitar koji ne dopušta nikome da se približi lokaciji. “Ja sam sve ovo izgradio. Novac smo mogli namijeniti za nešto drugo, ali nismo znali što će se dogoditi”, rekao je Cahuatijo.
Znanstvenici i inženjeri koje je Bloomberg konzultirao podijeljeni su oko toga je li urušavanje vodopada uzrokovala hidroelektrana Coca Codo Sinclair, ili je riječ o pukoj slučajnosti. Svi se, međutim, slažu da su projektanti trebali uzeti u obzir geološku osjetljivost vodopada.
Primjer kako se ne smije raditi
“To je primjer kako se ne smije raditi. Podcijenili su talog. Nikada nisu proučavali vodopad San Rafael”, komentirao je Emilio Cobo, stručnjak za slatkovodne ekosustave koji je prethodno radio kao savjetnik ekvadorskog ministarstva okoliša.
Sinohydro tvrdi da projekt nije utjecao na urušavanje vodopada, dok Celec i ministarstvo energetike i rudarstva nisu željeli komentirati tu temu za Bloomberg.
Sprema se nova, velika pogreška
Čak i ako Ekvador uspije održati Coca Codo Sinclair u pogonu, to bi moglo koštati stotine milijuna dolara zbog neprestanih sanacija. Taj novac inače bi mogao biti uložen u alternativne izvore energije, kao što su veliki solarni parkovi, rekao je Cobo, stručnjak za slatkovodne ekosustave.
On smatra da Ekvador radi iste pogreške na drugim lokacijama, kao što je projekt hidroelektrane Santiago koja će biti građena na jugoistoku zemlje. Santiago bi trebao proizvoditi dvostruko više energije nego Coca Codo Sinclaira, ali bit će pušten u pogon tek ranih 2030-ih.
Cobo tvrdi da projektanti kod planiranja Santiaga ne uzimaju u obzir koliko je mulja u rijeci, što se samo pogoršava ilegalnim rudarenjem u tom području. “Ne znam što će učiniti sa svim tim talogom”, rekao je.
