Američki mediji: Lopta je kod Zelenskog, ali on se nalazi u nemogućoj poziciji

Regija Donbas, jedno od najvažnijih industrijskih područja Ukrajine, već godinama predstavlja epicentar najtežih borbi. Nakon što su proruski separatisti 2014. proglasili „narodne republike“ u Donjecku i Luhansku, rat je eskalirao punom ruskom invazijom 2022. godine. Sukobi su pretvorili naselja u ruševine i bojišta u blatnjave rovove, dok su obje strane pretrpjele ogromne gubitke. Uprkos tome što Ukrajina i dalje drži oko 22 posto Donbasa, ruski predsjednik Vladimir Putin traži da se preostali teritorij preda Moskvi kao uslov za završetak rata.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski suočen je s ustavnim i političkim ograničenjima, jer ukrajinski ustav zabranjuje ustupanje teritorija bez referenduma. „Ukrajinci neće darovati svoju zemlju okupatoru“, poručio je nedavno, naglašavajući da neće pristati na teritorijalne ustupke. Upravo će to pitanje biti ključno na sastanku u Washingtonu, na kojem će Zelenskog pratiti evropski lideri i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da bi Putin zahtijevao Donbas kao uvjet mira.
Prema navodima izvora, ruska ponuda podrazumijeva potpuno povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecka i Luhanska, u zamjenu za obustavu ruskih napada u Hersonu i Zaporižju. Osim toga, Moskva traži formalno priznanje Krima, anektiranog 2014. godine. Predaja teritorija značila bi i odricanje od strateških gradova poput Kramatorska i Slovjanska, čime bi Rusija dobila prednost za eventualne buduće ofanzive, piše The Times.
Ukrajinski parlamentarac Oleksandr Merežko naglašava da bi takav scenarij bio neprihvatljiv: „Dati Donbas Rusiji pravno, politički i strateški ne dolazi u obzir. Naš ustav zabranjuje bilo kakvu podjelu teritorija.“ Prema njegovim riječima, Donbas je utvrđeni bastion i ključna odbrambena linija, bez koje bi ostatak zemlje bio ranjiviji.
Osim sigurnosnog, gubitak Donbasa imao bi i snažan ekonomski udar. Rudnik koksnog ugljena kod Pokrovska, koji je donedavno bio jedini izvor ove sirovine za ukrajinsku čeličnu industriju, sada je pred gašenjem. Ukrajinska proizvodnja čelika već je pala za 70 posto, a analitičari procjenjuju da bi potpuni gubitak rudnika dodatno srušio proizvodnju na svega nekoliko miliona tona.
I dok Ukrajina traži jasna sigurnosna jamstva, zabrinutost raste zbog Trumpovih izjava nakon susreta s Putinom na Aljasci. „Samo se nadamo da će evropski čelnici uspjeti zadržati Trumpa usredotočenim na ključna pitanja kad bude razgovarao sa Zelenskijem u Washingtonu. Bez tog pritiska mogao bi odlutati prema Rusiji“, upozorio je Merežko, dodajući da bi svako popuštanje značilo ozbiljne podjele i rizik za opstanak zemlje.