(VIDEO) Šta kriju zaštićena prirodna područja KS? - Vjekovni hroničari nemjerljivih geoloških, hidroloških, bioloških vrijednosti i ambijentalne raznolikosti!
Bosna i Hercegovina, nadaleko čuvena po svojim prirodnim ljepotama i biološkoj raznolikosti, ima izuzetno bogatstvo diverziteta, specifičnu biološku raznolikost, prirodne ljepote i fenomene, ali i mali procenat zaštićenih područja. Područja su zaštićena pod različitim stepenom, odnosno svrstana su u nacionalne parkove, parkove prirode, spomenike prirode, zaštićena staništa, zaštićene pejzaže i druge kategorije.
Konkretno, Kanton Sarajevo ima ukupno pet prirodnih područja koja su zbog značajnih prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti zavrijedili status zaštite prema nekoj od kategorija IUCN-a (Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava op. a.). Ova područja su u nadležnosti javne ustanove za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo koja je registrovana 5. februara 2010. godine i svoj rad definiše na osnovu Planova upravljanja za zaštićena područja.
Spomenici prirode "Vrelo Bosne" i "Skakavac" uz zaštićene pejzaže "Bentbaša", "Trebević" i "Bijambare" vjekovni su hroničari nemjerljivih geoloških, hidroloških, bioloških vrijednosti i ambijentalne raznolikosti, a da bi to ostalo tako stara se ova Ustanova čiji je osnivač Skupština Kantona Sarajevo. Uloga joj je, između ostalih, zaštita, očuvanje i promocija prostora kojim upravlja. Konkretno misli se na to da ova Ustanova omogući i očuva nesmetano odvijanje prirodnih procesa, odnosno da se na zaštićenim prostorima održivo upravlja shodno kategoriji zaštite, Zakonu o zaštiti prirode, zakonima o proglašenju prostora, te planovima upravljanja i prostornim planovima područja posebnih obilježja.
Zašto su pojedina prirodna područja zaštićena, ko se brine o njima, kolika je naša uloga u njihovom očuvanju i kolika je zapravo njihova vrijednost, saznat ćemo kroz serijal videopriča pod sloganom „Dođoh, vidjeh, sačuvah“ kojima u saradnji sa KJU za zaštićena prirodna područja Oslobođenje medijska grupacija kreće u avanturu kroz svih pet zaštićenih prirodnih područja u Kantonu Sarajevo. A da bismo razumjeli njihovu istinsku vrijednost i napore koje ova Ustanova čini da bi ih sačuvala, razgovarali smo s Asadom Jeleškovićem, direktorom KJU za zaštićena prirodna područja, koji ne krije oduševljenje što je nakon samo 10 mjeseci njegovog mandata napravio ogromne pomake, a sve da bi građanima Kantona Sarajevo i svim posjetiteljima pružio potpuni ugođaj i sigurnost na ovim područjima.
- Da bi se neko područje proglasilo zaštićenim, potrebno je uraditi prvenstveno studij valorizacije koji će zapravo pokazati vrijednost tog prostora. Na osnovu tog studija odredi se i granica zaštićenog područja i zone zaštite, a odluku o proglašenju nekog područja kao zaštićenog donosi Skupština Kantona Sarajevo, pojašnjava Jelešković dok obilazimo lokaciju Vrela Bosne na kojoj nam otkriva buduće planove i aktuelne projekte na kojima rade.
- Trenutno je aktuelno više projekata, a fokus je posebno na spomeniku prirode Vrelo Bosne, tačnije na Stojčevcu i na njegovom uređenju. Kada je riječ o uređenju Stojčevca, saradnju i izuzetnu podršku imamo od našeg resornog ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, općine Ilidža, kao i lokalne zajednice te ministarstva privrede. Pokrenuli smo i tender za nabavku drvenog mobilijara za lokalitet Stojčevca i u naredna dva mjeseca očekujemo da se realizuje. Naravno, i ostala četiri područja nisu zapostavljenja, na Skakavcu je također pokrenut projekat u vrijednosti od 155.000 eura, koji finansira njemački GIZ u saradnji s Opštinom Centar i Sarajevskom regionalnom agencijom za razvoj “Serda” gdje se radi na uređenju i mapiranju staza kao i izradi aplikacije koja će omogućiti svim posjetiteljima da se lakše snalaze na području Skakavca. Uposlenici naše ustanove konstantno vrše održavanje svih prostora. To su zaista ogromna prostranstva. 3.090 hektara je ukupna površina koja je pod zaštitom i s obzirom na to da je na pet različitih lokacija zaista ogromne napore svakodnevno činimo da bismo očuvali sve prirodne vrijednosti koje imamo i kojima upravljamo. Nama je prioritet osigurati sigurnost posjetilaca i održavanje higijene zaštićenih područja. Jedan od osnovnih ciljeva je i sprečavanje nelegalnih aktivnosti, tu prvenstveno mislim na ilegalnu sječu i krivolov. S obzirom na to da je sezona u punom jeku, imamo povećan broj posjetitelja zaštićenih područja, pogotovo kada su u pitanju Vrelo Bosne, Bijambare i Trebević i svakako tim područjima posvećujemo posebnu pažnju.
KJU planira svoje aktivnosti prema programu rada za svaku godinu i na taj način planira se uređenje prostora kao i ostale aktivnosti. Uređenje kompleksa Stojčevac koji se nalazi u sklopu spomenika prirode „Vrelo Bosne“, te sanacija mostova na ovom prostoru, potom i postavljanje informativnih panoa na svim prostorima, izgradnju učionice u prirodi na području zaštićenog pejzaža Bijambare, te posjetiteljske infrastrukture u Srednjoj bijambarskoj pećini, koja je centralni turistički motiv tog prostora, samo su dio aktivnosti na kojima se radi na daljnjem razvoju ovih prostora. Planirani su i monitorinzi gmizavaca i vodozemaca na tri prostora sa ciljem istraživanja diverziteta ovih vrsta faune, kako bi se posjetiteljima i svim drugim korisnicima prostora približilo sve ono sa čime se mogu sresti na zaštićenim područjima, a kako bi svi više cijenili i čuvali prirodu. Radi se redovno na monitoringu ptica, livadskih zajednica, monitoring zdravstvenog stanja šume i svega onoga što ima prirodnu vrijednost.
Pandemija koronavirusa nas je možda kao ništa dosad naučila činjenicu koju smo svi pomalo zaboravili, podsjetila nas je koliki je zapravo značaj prirode. U periodima potpunog lockdowna, priroda je bila ta koja nije zatvarala svoja vrata nikome i to je razlog više da brinemo o njoj. Prethodne dvije pandemijske godine bile su specifične i ostavile su traga na zaštićena područja i njihovu posjećenost. Izostale su oragnizovane ture i posjete stranih turista, ali su zato ova prostranstva bila na raspolaganju domaćim posjetiteljima.
- Ova 2022. godina je mnogo bolje krenula i nadamo se da će pandemija ubrzo biti zauvijek završena i da ćemo mi kao Ustanova imati još bolje rezultate kada je riječ o posjećenosti ovih područja. A svakako u kontekstu iskorištenosti domaćih potencijala, prvenstveno zaštićenih prirodnih područja KS-a, mislim da su površine koje su zaštićene nedovoljne, apsolutno treba raditi na daljnjem proširenju jer 2,5% zaštićenih područja u KS-u su po svjetskim standardima nedovoljne. Konstantno treba raditi na podizanju svijesti stanovništva o značaju prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti kojima obiluje, evo konkretno KS. Još jedan cilj Ustanove je da što više mladih ljudi edukujemo, upoznamo sa svim ovim vrijednostima i da kroz osnovne i srednje škole u KS-u stvorimo pravu sliku mladim naraštajima o značaju i vrijednosti ljepota koje imamo, kaže Jelešković.
Da su 100% posvećeni ovom cilju govori i podatak da je u proteklih 11 godina, koliko Ustanova već postoji, ova područja posjetilo 10.000 djece. To je naročito značajno istaknuti u kontekstu ere i života u kojima smo pod dominacijom savremenih tehnologija gdje djeca zaista nedovoljno borave u prirodi. Ova Ustanova na čelu s Asadom Jeleškovićem činit će maksimalne napore da djecu dovedu u prirodu.
- Ključ za održivo upravljanje ovim područjima je sinergija ljudi i prirode jer prirodu nismo naslijedili od predaka, već smo je posudili od naših potomaka. U toj rečenici je rečeno mnogo toga. Svi posjetitelji zaštićenih područja bi se trebali pridržavati pravila koja vrijede u ovim područjima. Prije svega mislim na odlaganje smeća, ostavljanje prostora nakon izleta u stanju u kojem su ga i zatekli kao i niz aktivnosti kojih bi se svi trebali pridržavati u cilju očuvanja prirode i svih bogatstava koje imamo. Potrebno je da ljudi shvate da su došli u stanište različitih vrsta životinjskog svijeta, te da su gosti u njihovom domu, ali i u cijelom prirodnom ambijentu. Nema potrebe da nam dolaze stranci i ukazuju kako da se ponašamo i čuvamo sva bogatstva koja imamo, poručuje Jelešković.
Kroz svoju nadzorničku službu ova Ustanova naporno radi na sprečavanju svih nelegalnih aktivnosti. Prije mjesec dana urađen je i redizajn web stranice gdje jednostavno putem obrasca svi mogu prijaviti bilo kakve vrste nelegalnih aktivnosti u zaštićenim područjima. Također, u planu je i uvođenje posebnog telefonskog broja putem kojeg će svi posjetitelji olakšano moći da prijave sve eventualne štete i nelegalne aktivnosti koje se dešavaju u zaštićenim područjima.
