Učenici srednjih škola u Sarajevu učestvovali u akciji pošumljavanja na Igmanu
Društvo prijatelja grada Sarajeva, čiji sam član, već od 2015. godine vrši pošumljavanje na području Kantona Sarajevo (sa prekidom za vrijeme korone). Od 2016. godine akcije pošumljavanja vršimo u količini i pod simboličnim nazivom kalendarske godine. Tako je upravo u toku akcija pošumljavanja “2.024 sadnice za 2024. godinu”.
Srednjoškolci
U prvome dijelu ove akcije, održane povodom Dana planete Zemlje, na pošumljavanju je bilo 50 učesnika. To su bili učenici Prve bošnjačke gimnazije Sarajevo i učenici Katoličkog školskog centra “Sveti Josip” Sarajevo sa profesorima biologije, te studenti Prirodno-matematičkog fakulteta. Sadnja je obavljena 23. aprila 2024.
Pošumljavanje svake godine vršimo u saradnji sa Sarajevo šumama koje nam odobravaju lokaciju, daju sadnice prikladne za odabranu lokaciju, alat i stručnu podršku na sadnji. Sadnice za sadnju ove godine su kontejnirane i prikladne za sadnju u ovo doba godine.
Ovu našu aktivnost na pošumljavanju obavljamo uz podršku Gradske uprave Sarajeva. Učenici i članovi Društva prijatelja grada Sarajeva učestvuju na pošumljavanju na volonterskoj osnovi.
Vremenski uslovi za sadnju bili su povoljni pa su aktivnost i raspoloženje na pošumljavanju bili na vrhuncu. Učesnici su na pauzi dobili kvalitetan sendvič doniran od Mlinara d. o. o. Sarajevo, kojemu ovom prilikom iskreno zahvaljujemo. Bilo je i sokova i vode, te prijatnog razgovora i druženja. Neki učenici su mene u razgovoru pitali koje su mi biljke najdraže, pa sam im iskreno odgovorila da najviše volim naše autohtone biljke i to livadsku ivančicu (bijelu radu) od livadskog bilja, te crnogorično drvo Pančićevu omoriku objasnivši im pritom da je to endem naših područja, odnosno kanjona rijeke Drine. Ona je vodeća crnogorična vrsta drveća za primjenu u parkovima i vrtovima diljem svijeta, te da je važno da to znamo i da je u budućnosti primjenjujemo i cijenimo još više. Uživali smo i u prvim cvjetovima naših autohtonih biljaka i lijepom krajoliku sa pogledom na snježnu Bjelašnicu. Nadam se da će bar nešto od toga ostati u pamćenju ove naše dobre mlade generacije.
Zašto pošumljavati? Učesnicima u pošumljavanju objašnjavamo zašto je toliko važno pošumljavati. Zato da budu svjesni da budućnost čovječanstva na planeti Zemlji zavisi od prirode, a 75 posto prirodne kopnene površine ugroženo je krčenjem šuma. Mi ne želimo da krčimo, mi sadimo šumu i to treba da je za svakoga od nas veliki izazov.
Zašto? Između ostalog, zato što šume ublažavaju klimatske promjene, daju kisik, a koriste ugljični dioksid, štite tlo od erozije, održavaju ravnotežu ekosistema i biodiverziteta, čuvaju vodu i plodno tlo, predstavljaju prirodnu ljepotu ambijenta i mnoge druge dobrobiti. “Šumu niko niti ore niti kopa, a šuma raste”, moja je izreka puna zakonitosti prirode i procesa u njoj.
Ima još jedna izreka koja kaže: Kada je vrijeme za posaditi drvo - najbolje vrijeme da se posadi drvo je bilo prije dvadeset godina, a drugo najbolje vrijeme da se posadi drvo je upravo sada. Mi sadimo od 2015. godine, a i danas.
Posađeno drvo
Posađeno drvo je kao napisana knjiga - i kada nas ne bude, svjedoči da smo postojali. Hvala školama, profesorima i učenicima na učešću. Pogledajte fotografije snimljene na terenu koje prikazuju masovnost učešća, ozbiljan rad na sadnji i druženje mlade, srednje i starije generacije na istom zadatku. Već početkom maja planiramo nastavak sadnje i druženja. Ne posustajemo. Idemo dalje.
