Tihi ali sigurni ubica: Nalazi se na krovovima i fasadama, ali vlast nije zabrinuta
U svijetu je skoro nemoguće pronaći objekat obložen ili pokriven azbestnim pločama. U onim državama gdje i ima nešto takvih objekata posljednjih godina se vrlo ozbiljno i hitno ti materijali mijenjaju. Kod nas niko nije zabrinut zbog azbestnih fasada i krovova iako su u ratu i oštećeni, što problem čini još kompleksnijim i hitnijim za rješavanje. Međutim, hitnost i prioritet nisu baš jača strana naše vlasti koja se godinama nakon rata vodi onom “ko žurio, vrat slomio”. Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša je, na osnovu podataka dostavljenih od općina KS-a i upravnika zgrada kolektivnog stanovanja, objavilo Registar objekata kolektivnog stanovanja oštećenih usljed ratnih dejstava KS-a i dopunu Registra.
Etažni vlasnici
U ovom registru su i zgrade kolektivnog stanovanja na kojima se nalaze azbestne ploče, i to na 371 krovu i na 62 fasade.
- Ministarstvo nema podatke koliko je novca potrebno da bi se izvršila zamjena azbestnih ploča na zgradama kolektivnog stanovanja nekim drugim ekološki prihvatljivim materijalima. Postoji budžetom predviđena stavka projekat Stambeni razvoj-Sistemska sanacija objekata oštećenih ratnim dejstvima-krovova, u okviru kojeg se može vršiti sanacija krovova na zgradama koje se nalaze u Registru, što se odnosi i na krovove sa azbestnim pločama. Ministarstvo provodi i Model EE, pa se sanacija fasada koje imaju azbestne ploče može vršiti samo putem ovog modela. Vlada KS-a je donijela Zaključak 2017. kojim se usvaja Model poboljšanja energetske efikasnosti u zgradarstvu na području KS-a u funkciji povećanja broja korisnika. Istim zaključkom zaduženo je Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, sada Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša i Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA za aktivnosti na realizaciji Modela EE, pa trenutno Ministarstvo radi na tome. Prijave na javni poziv mogu podnijeti vlasnici individualnih stambenih zgrada i etažni vlasnici u objektima kolektivnog stanovanja na području općina koje su navedene u javnom pozivu. Modelom je predviđeno da će etažni vlasnici snositi 55 posto troškova provođenja mjera energetske efikasnosti, a 45 posto sufinansijeri Ministarstvo, Grad Sarajevo i općine KS-a, objasnili su nam iz Ministarstva. Dodali su da je prilikom izrade Prijedloga programa rada za 2022. Sektor za upravljanje, realizaciju projekata i nadzor u stambenoj oblasti predložio u okviru kapitalnih projekata i projekat Sanacija krovova i fasada na objektima kolektivnog stanovanja koji su rađeni na bazi azbesta. S obzirom na to da općine u svojim programskim aktivnostima imaju projekte koji doprinose zaštiti okoliša, očekuju da će se uključiti u realizaciju ovog programa, posebno sa finansijskog aspekta.
- Ministarstvo nema podatke koliko bi vremena trebalo da se zamijene sve azbestne ploče na zgradama kolektivnog stanovanja, jer ne raspolažemo podacima o okvirnom iznosu potrebnih sredstava za zamjenu azbestnih ploča. Nemamo podatke ni o broju objekata sa azbestnim pločama koji su oštećeni, naveli su iz Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša.
Nešto ranije dr. Zlatan Hamza, specijalista zdravstvene ekologije i higijene u Zavodu za javno zdravstvo KS-a, objasnio je da je krajem 90-ih u razvijenim zemljama počeo proces zabrane upotrebe azbesta, kao i njegovo uklanjanje iz zgrada i postrojenja.
Plućna fibroza
- Dugotrajna izloženost manjim količinama azbesta može uzrokovati bolesti pluća i pleure, kao što je azbestoza, difuzna plućna fibroza. Posljedice dugotrajne izloženosti azbestu obično se pokazuju 20 do 30 godina kasnije. Nažalost, za azbestozu nema lijeka, a prekid izloženosti azbestu ne zaustavlja napredak oboljenja. Sa aspekta stepena izloženosti azbestu ne postoji prag tolerancije, odnosno ne postoji doza izloženosti koja se može smatrati sigurnom. Studije su pokazale da dugotrajna izloženost česticama azbestne prašine u zraku dovodi do raka pluća, jajnika, grla, te mezotelioma plućne maramice, a još se ispituje povezanost raka debelog crijeva sa izloženošću azbestu. U slučaju da su azbest-cementne ploče cijele, ne predstavljaju opasnost i mogu biti na krovu još godinama. Međutim, ako se azbestne ploče režu, buše ili na bilo koji način oštećuju, a usljed starosti građevina, ratne destrukcije i još mnogo drugih negativnih uticaja, pretpostavka je da su te ploče manje ili više oštećene, predstavljaju veliku opasnost za zdravlje. Posljedično, tj. dugoročno manje će se sredstava potrošiti na zamjenu azbestnog građevinskog materijala nego na liječenje od oboljenja uzrokovanih azbestnim česticama, istakao je dr. Hamza.
