Stari Grad je bogatstvo Sarajeva: Od gradske vreve u mirnu oazu za 15 minuta
Pogled na Sarajevo sa Crvene tabije/Amir Papić
Kada se spomene sarajevski Stari Grad, mnogi će prvo pomisliti na Baščaršiju. Turistima jedna od omiljenih destinacija, ne samo u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, već i ovom dijelu Evrope. I zaista, rijetka su takva mjesta u kojima se posjetilac osjeća kao da ga na vratima kuće dočekuje najbolji domaćin. Ako je Stari Grad muzej na otvorenom, Baščaršija je njegov najznačajniji eksponat.
Baščaršija svom gostu istovremeno priča historiju i događaje koji su promijenili svijet, bilježi i prikazuju načine života iz nekih ranijih vremena i diči se arhitektonskim znamenitostima. A šta bi domaćin bio bez raznovrsne sofre, slatkih i slanih specijaliteta i toplih napitaka kakvi se samo u Bosni i Hercegovini pripremaju.
Turistima je već odavno jasna veličina i značaj Baščaršije. Međutim, prošetate li dalje od Baščaršije, otkrićete jedan novi univerzum i mnoštvo neispričanih priča koje bi posjetitelji Sarajeva jedva čekali čuti.
Mahale, šetališta, izletišta i vazdušne banje. Sve se to nalazi u Starom Gradu, nedaleko od Baščaršije.
- Nije Stari Grad samo Baščaršija, kaže nam arhitekta Mufid Garibija.
- Stari Grad je sa svih strana raširen, kroz svoje mahale, džamije, svoje sokake, kroz svoju arhitekturu pitomu koja je sačuvana, koliko-toliko. Ja vidim u zadnje vrijeme da stranci masovno počinju dolaziti u mahale. Čak i bogatiji svijet, nađe negdje nekakva prenoćišta. Interesantne su im te mahale, ta intima. Jedan veliki slovenački arhitekta je rekao za Stari Grad, odnosno mahale i njihove objekte, da je to sve nadohvat ruke. E to "dohvat ruke" je posebno interesantno turistima. Zato je danas ta mahala postala poznata. Stari Grad ima svoje kapije, bedeme. Znamo da je u današnjem Starom Gradu srednjovjekovni grad bio. Arhitekta Alija Bejtić je govorio da je na Bijeloj tabiji čak sakriven grad Hodidjed, dodaje.
Priroda nedakelo od vreve
Garibija nam priča kako Stari Grad ima svoje posebne prirodne efekte. Ti efekti se vide kroz, recimo, Miljacku.
- To je rijedak slučaj da iz kanjona u grad izlazi rijeka, kao što je naša Miljacka. A da ne kažem taj zeleni pojas površine. Sama općina je velika i ona ima veliku površinu zelenog prostora, gde je hava potpuno drugačija. Tu se presjecaju vjetrovi i daju posebnu klimu u odnosu na grad. Taj vjetar se posebno osjeti na ovim padinama iznad Tabije, napominje.
Pogled na Sarajevo sa Crvene tabije/Amir Papić
Spomenuo je i značaj Kozije ćuprije, ali i njen specifičan izgled. Podsjetio je i na još neke objekte koji se ne nalaze na Baščaršiji a jednako su značajni za sliku Starog Grada.
- Ona podsjeća na Stari most. Kada bi joj vratio gradine koje su bile, izgledala bi kao minijatura Starog mosta. Nije ona uzalud tu postavljena. Doći će vrijeme kada će ljudi shvatiti snagu i Bentbaše i Kozije ćuprije. Bentbaša i fortifikacijski objekti su postali jako popularni. Nije ramazanski top bio popularan prije 1992. godine. Tek kako je postao otvoren za javnost. Uz to, smješten je na vidikovcu. Te kule i tabije daju šmek, naveo je.
Garibija smatra da otkrivanje Starog Grada tek počinje. Dokaz tome je i činjenica da pojedini objekti sa područja ove općine bivaju prepoznati i u najprominentnijim svjetskim novinama i magazinima, poput New York Timesa.
Starogradski objekti na top listama prestižnih magazina/Amir Papić
- Do Olimpijade je malo otkriveno. Kasnije, interesovanje za turizam dovelo je do toga da ljudi žele da dođu ovdje gdje je život. Njih ne interesuje nova gradnja. Sačuvali smo mi i sesesiju. U Sarajevu se vidi spoj osmanske i klasične arhitekture. Ali ono što najviše ističe Sarajevo, ljudi su posebni. Odani su svom gradu i svojim mahalama, priča Garibija.
Oko Sarajeva su za vrijeme Austro-ugarske vladavine sagrađene kule koje su postale nacionalni spomenici.
- Jedna od tih, još neotkrivenih kula je kasarna Borik. Jako je interesantna, pruža divan pogled na grad. Nalazi se u šumi, tu je jedan poseban hladan zrak. Tu je udar sjevera bio jak. Onda se desi da taj hladni zrak proleti tuda, spusti se u grad, a topli zrak se podigne. Borik su koristili i austro-ugarska vojska, ali i jugoslovenska. Za vrijeme Jugoslavije su slali specijalne vojnike na Borik, da očvrsnu. Jer tu je znalo tako hladno biti na jesen ili zimu. Tu su se vojnici kalili, tu su bila stražarska mjesta. Danas je to Kota 777, tu sada ima kafana. Na visini je i mjesto je koje dominira jednim dijelom Sarajeva. Tu će se u bliskoj budućnosti desiti sportski centar, optimističan je Garibija.
Sportski turizam
Ono što je posebno značajno za Sarajevo, ali i sami Stari Grad, je taj sportski dio grada.
- Početak tog sportskog dijela u Sarajevu je upravo ovdje. Još kad je otvoren tunel prema Darivi, rijeka je zaživjela i tu su nastali prvi koraci plivanja. I prije su bili, ali poslije su nastali intenzivniji sportovi. Vidiš koliko je ta obala Miljacke interesantnija kao rekreativna zona. I stranci to vole. Džoging ili šetnja uz rijeku, desnu obalu Miljacke. Ona je isprepletena sa mnogo bentova koji su nažalost zatrpani, ali taj plivački dio je kod nas nastao ovdje, baš na Miljacki. Tu su se razvili plivački sportovi, priča Garbiija.
Bentbaša Cliff Diving 2024/Senad Gubelić/ OSLOBOđENJE
Nekadašnji upravitelj bazena Bentbaša Džemal Šurković prisjetio se nekadašnjeg kupališta.
- Kada sam preuzeo ovaj objekat, probao sam napraviti ono po volji građana i da nije skupo, jer svi građani Sarajeva osjećaju da je to njihov bazen. Taj bazen nije mogao funkcionisati na nekoj materijalnoj osnovi, ekonomskoj, da bude pozitivan, već samo da si što manje u gubitku. A iz drugih izvora sredstava, odnosno drugih poslova koje sam imao, da se pokriva taj gubitak. U Sarajevu je bilo takvo vrijeme da je najmanji broj radnih dana u jednoj sezoni bio 18 kupaćih dana, a najviše je bilo 55 dana. Jer Sarajevo je takvo, kad padne kiša 3 dana, niko ne dolazi dok ne bude opet 30 stepeni. Išao sam na to da se što više djece obuče. Otkako sam ja bio na ovom objektu, škola plivanja je uvijek bila besplatna za sve đake kantona. To mi je najveći plus što sam napravio u svom životu, 7-8 hiljada djece sam naučilo plivati, prisjetio se Šurković.
Prema riječima Garibije, Bentbaša je danas, nažalost, izgubljena što se tiče plivanja. Ona je više sportski pretvorena u prostor gdje ljudi vrše relaks, treniranje i trčanje.
Bolja promocija
Sa druge strane, turistički vodič Adnan Vlajčić kaže da je važno napraviti bolju reklamu za destinacije koje su od velikog značaja za turistički potencijal Sarajeva. Destinacije koje bi obogatile turističku ponudu Sarajeva, uz dobru promociju, uticale bi pozitivno na broj noćenja u glavnom gradu BiH.
- Ono što ljudima ponudite, to im bude atraktivno. Dok to malo ne izreklamirate, ljudi neće ni znati za to. Uz to bi se boravak gostiju u Sarajevu mogao produžiti sa trenutne dvije noći koliko gosti ostaju, na minimalno 3-4 noći. Tu bi onda bila jedna divna mogućnost urbanog hikinga, pješačenja, planinarenja do mjesta koja su tako blizu grada, ali vam opet treba minimalno pola dana da odete i uživate u toj prirodi. To su i prostori koji su proglašeni zaštićenim područjima, što je izvanredno, ali se oni sada trebaju više izreklamirati. Treba napraviti bolji javni prevoz prema tim mjestima, sugeriše Vlajčić.
Kaže kako turističkim agencijama jeste u interesu da turiste vode na izlete i naplate ih. Ali pristup tim destinacijama treba olakšati ljudima koji ne žele da idu preko turističke agencije.
- Onda ćete ih podstaći da idu i na Skakavac, Trebević i Barice, itd. Naravno, tu se treba sada napraviti jedna dodatna infrastruktura, gdje privatni sektor treba više uložiti u stvari poput brdskog biciklizma, branja ljekovitog bilja, edukativnih tura, itd. Postoji veliki prostor i to je najveća prednost ovog grada, ako gledamo na to šta Sarajevo može ponuditi a drugi gradovi ne mogu. To je uvijek važno kada vas neko pita zašto bi on trebao doći baš u Sarajevo a ne negdje drugo. Odgovor je upravo u blizini našeg grada nevjerovatnim prirodnim ljepotama. To nigdje ne postoji. Da vi možete za 15 minuta iz gradske vreve ući u totalno drugu dimenziju, u mirnu oazu, to nema nijedan grad u Evropi, pogotovo glavni grad. To je karta na koju se mora igrati. Tu se moraju uključiti i ljudi koji poznaju posao, turizam, moramo mijenjati svijest građana o važnosti turizma, dodao je.
Cijelo izdanje večerašnjeg O Dnevnika pogledajte u nastavku:
