Sarajlije ne nude samo Vučkove magnete i Džekine dresove: Šta sve kupuju oduševljeni turisti?

Baščaršija: kupovina suvenira od turista/Damir Deljo

Baščaršija: Pronaći se može sitnica za svačiji ukus/Damir Deljo

Poklon sebi ili nekom drugom za uspomenu, koji na autentičan način govori o ljepoti i kulturi Sarajeva, po nepisanom pravilu traži se na Baščaršiji. Riznica kulture i običaja glavnog grada Bosne i Hercegovine ogleda se kako u njoj samoj, tako i u dućanima koji decenijama pokušavaju sačuvati tračak iskonskog bogatstva u vidu setova i mlinova za kafu, džezvi i zvekira.

Autentičnost se cijeni

Šarenilo koje vas dočeka, od marama, magneta, čaša, majica do ćilima i ukrasa od bakra na prvu bi moglo razoružati svakog ko krene da luta, ali kada znate šta tražite, onda je i izbor lakši.

Magneti sa kojih vam se smiješi Vučko ili dresovi sa natpisom Džeko drag su detalj koji poneki turista ponese iz Sarajeva, ali ni blizu privlačan kao oni koji pričaju mnogo stariju priču. Ćilimi po uzoru na stare bosanske i set za kafu, kakvu u Sarajevu možete samo na Baščaršiji popiti, uzorci su koji osvajaju većinu gostiju kada u kupovinu krenu.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Ručno rađeni magneti koštaju pet, a klasični setovi za kafu 80 maraka

U jednoj ruci zvekir, a u drugoj set za kafu i pitanje šta da uzmem? Kome je cijena presudna, odabere ukras sa halkom od 20 KM, a kome nije, u rukama ostaje tacna sa malom džezvom, dva fildžana i šećerlukom. Svaki dan, u radnji svog oca, kazandžija Muhamed Huseinović objašnjava turistima kako su izrađene džezve, zvekiri ili setovi za kafu i šta su predstavljali u tradiciji Sarajeva. Šesti u generaciji kazandžija, mladi zanatlija odlučan je da sačuva tradiciju koja 280 godina živi u njegovoj porodici.

- Skoro sve što ovdje vidite ručno je izrađeno, od bakrenih magneta do setova za kafu, zvekira i džezvi, pokazao nam je Muhamed i dodao da zavisno od toga o kakvom proizvodu je riječ, varira i cijena.

Iznad ručno rađenih magneta sa detaljima Sarajeva piše da koštaju pet KM, dok na tacnama klasičnih setova za kafu stoji naljepnica i broj 80 maraka. U izlogu su i šareni setovi čija je vrijednost 100 KM.

- Šareni setovi nisu klasično bosanski, dio su turske kulture, ali strancima se to sviđa, pa smo ih odlučili proizvoditi, kazao nam je mladi zanatlija i pojasnio da koštaju više, jer ih je i teže izraditi.

Boja i ukrasi iziskuju dodatni trud. U prodavnici smo pored unikata zapazili i novčanike, privjeske i razglednice koji odudaraju od ostalog asortimana. Za njih nam sagovornik govori da su ih nabavili, jer su i oni traženi.

Kazandžija Muhamed turistima priča šta džezve, zvekiri ili setovi za kafu predstavljaju u tradiciji Sarajeva

Kazandžijama i svima koji se bave ručnim radom velika su konkurencija trgovci koji preprodaju robu iz Turske i Kine. Takvi suveniri nisu rukom rađeni i mnogo su jeftiniji, požalio nam se sagovornik, ali i naglasio da kupci znaju šta traže, pa ko je odlučio kući ponijeti unikat, i ne gleda ništa drugo.

Cijene suvenira izrađenih kuckanjem alata kreću se od pet, a u zavisnosti od autentičnosti i namjene neki koštaju i do 100 maraka. Pristojne su to cijene za svaki džep, složili su se i turisti, navodeći da zavisno kome kupuju, tako i biraju. Baščaršijom prođe raznog svijeta, pa kada naiđe neki kolekcionar koji prepoznaje vrijednost suvenira, s vremena na vrijeme, proda se i ručno rađen bokal od bakra vrijedan 1.000 KM.

Nešto drugačije

- Sigurno ću kupiti nešto autentično, ima mnogo lijepih stvari, moram odlučiti. Imam još vremena da razmislim, kaže nam Karolina iz Italije.

Sa džezvom u ruci zatekli smo i Agnješku Trboglav, turističkog vodiča licenciranog za Poljake. Gostima svakodnevno govori o tradiciji i zanatima Sarajeva.

- Danas šetamo, obilazimo Stari Grad, bili smo i u Centru, a trenutno smo ušli u Kazandžiluk, gdje im objašnjavam kulturu i tradiciju i kako nastaju ove divne džezve, priča nam Agnješka i dodaje da su turisti jako zainteresirani da kupe nešto što je drugačije, što ima kvalitet, što je autentično za Sarajevo.

Saznali smo da pored ručnih radova kupuju i začine, halvu i hranu.

- Redovno goste dovedem i do kazandžija koji im pokažu kako nastaje gravura džezve ili kako se izrađuje neki drugi unikat, dodaje naša sagovornica.

Ističe da se turisti ne cjenkaju, nego prepoznaju ručni rad, pa ga i cijene. Kultura našeg grada preslikana je što ručnim radovima, što printom na magnete, šoljice, majice i nosi lijepe poruke. Zavisno od stila i ukusa kupaca, te poruke stižu u različite dijelove svijeta.