"Nekima smeta što je Isa-beg Ishaković osnivač Sarajeva" - 1. februar podijelio vijećnike

Prijedlog da 1. februar bude datum obilježavanja dana osnivanja Sarajeva podijelio je vijećnike i građane glavnog grada BiH. Jedni podržavaju ovaj prijedlog, dok drugi smatraju da 1. februar nema naučnu osnovu, ali i da se na ovaj način želi minimizirati 6. april kao Dan oslobođenja Sarajeva, te u nekom budućem vremenu izbaciti.

Skraćena procedura

Vedad Deljković, gradski vijećnik (DF) i jedan od predlagača odluke, kaže za Oslobođenje da osporavanje 1. februara kao dana osnivanja Sarajeva nema naučnu osnovu.

- Vakufnama Isa-bega Ishakovića nesumnjivo je prvi dokument koji uspostavlja Sarajevo kao urbanu cjelinu i mi samo želimo da se taj datum ozvaniči. Ukoliko neko smatra da ima drugačije podatke, činjenice, neka ih donese u srijedu na sjednicu Gradskog vijeća, kaže Deljković.

Ističe da ova inicijativa nije pokrenuta sada, već ranijih godina.

- Prije pet ili šest godina prošao je sam Nacrt, a sada je red da se prijedlog nađe na dnevnom redu Gradskog vijeća. Nekima smeta što je osnivač grada Sarajeva Isa-beg Ishaković i tom temom nisu htjeli da se bave. Sad pričaju kako je ova regija bila nastanjena mnogo prije 15. stoljeća. To nije sporno, svi historičari se slažu da je sarajevska regija bila naseljena još od neolita, ali svoje prve urbane funkcije je dobila tek sredinom 15. stoljeća. Vakufnama Isa-bega Ishakovića je prvi pisani dokument o graditeljskoj cjelini na ovim prostorima, a Sarajevo je među rijetkim gradovima koji ima takav dokument. Na kraju, osnivanje grada je veliki događaj u povijesti svakog grada, i veliki broj starih gradova obilježava datume u vezi sa svojim osnivanjem. Zašto to ne bi i Sarajevo, pita on.

Kategorički tvrdi da izjave o tome kako će 1. februar zamijeniti 6. april nemaju veze.

- Prvi februar je dan osnivanja grada, a 6. april će uvijek biti Dan grada. Tu nema dileme ni priče. To je samo pokušaj spinovanja, zaključuje on.

Sličnog mišljenja je i gradski vijećnik, Deljkovićev stranački kolega Srđan Simonović.

- Moj stav je da ta dva pojma ne treba miješati, jer 6. april je bio i ostat će Dan grada Sarajeva. Nisam vidio da predlagači odluke povezuju ta dva datuma. Ovaj prijedlog odluke je prošao nacrt, te je detaljno obrazložen na osnovu zvaničnog dopisa iz JU Arhiv Sarajevo, objašnjava Simonović.

Mirela Džehverović, gradska vijećnica (Naša stranka), odmah se jasno izjasnila da je protiv ovog prijedloga.

- Ne dolazi u obzir da se na sjednici Gradskog vijeća odlazećeg saziva po skraćenoj proceduri raspravlja o ovakvoj temi koja zaista nije nimalo naivna ni bezazlena, sa svim geopolitičkim prilikama u kojima se nalazi država BiH. Također, ono što je meni problematično je to što je rečeno da je ova odluka prošla javnu raspravu. To nije tačno. Prošla je neka iz prethodnog saziva, iz 2019, pri čemu se pozivalo na neke prethodne elaborate. A sporno je i to što je taj elaborat pravilo udruženje, a ne akademska zajednica. Naravno, stoje tu potpisi akademskih radnika, ali iza njih zvanično ne stoji ustanova. Stoga, ne znam da li će Gradsko vijeće imati dovoljno ruku da ga uvrsti na dnevni red, kaže vijećnica.

Podvlači da je apsolutno nedopustivo da se na ovakav način provlači jedan datum.

- U tom prijedlogu odluke 1. februar se uzima za datum osnivanja i kao ne kosi se sa 6. aprilom, jer je to statutarni dan grada. Međutim, s obzirom na dešavanja i geopolitičke prilike unutar BiH, taj datum bi mogao nekad u budućnosti ostati i dan grada Sarajeva, mišljenja je ona.

Seid Škaljić, vijećnik SDP-a, kaže nam da je, izgleda, došlo do pogrešne komunikacije među vijećnicima o prijedlogu odluke.

Kako do kompromisa?

- Mislio sam se javiti na sjednici da kažem: Ok je da imamo diskusiju i različita mišljenja oko toga, ali to treba da se vodi na sjednicama vijeća ili na sastancima gdje su svi prisutni, a ne preko Facebooka, Instagrama i slično, ističe Škaljić.

Dalje navodi da je razumio predlagače, da se ne želi osporavati 6. april kao Dan grada Sarajeva.

- On će i dalje ostati, on je statutarna kategorija. Predlagači žele jednostavno ozvaničiti taj period u historiji grada, da se zna da je tada prvi put spomenuto Sarajevo kao urbana cjelina. Ne može se pobiti činjenica da je mnogo ranije Sarajevo spominjano, ali se može naći kompromis. Možda bi se u tom dijelu trebalo gledati više u pravcu, naprimjer, da to budu dani Isa-bega Ishakovića ili na drugačiji način formulisati taj prijedlog. Uglavnom, zato postoje sastanci, sjednice, razgovori, ističe Škaljić.