Kadar odlazi: Zdravstvo je na koljenima - 8 pulmologa na 430.000 pluća Sarajeva

Zdravstvo u Kantonu Sarajevo je na koljenima. Iako se veliki dio novca izdvaja za zdravstvene ustanove u ovom kantonu, zaposlenici kažu da im je oprema zastarjela, da nema dovoljno reagensa, te da je najveći problem kadar.
Najviše nedostaje ljekara specijalista, 50.000 pacijenata pokriva jedan internista, a problem su i pulmolozi u domovima zdravlja Kantona Sarajevo, jer njih sedam mora pregledati 450.000 pluća. Veliki problem je i nedostatak pedijatara, a zabrinjava i činjenica da jedan ljekar u, naprimjer, ambulanti porodične medicine, ima 7.000 pacijenata.
Postavlja se pitanje kako će onda građani Kantona Sarajevo dobiti adekvatnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu i njegu ako nema kadra, a i od opreme uvijek nešto fali.
Problem su normativi
Prof. dr. Edo Selimić, pulmolog, za Oslobođenje ističe da se ovdje radi o nepoštivanju pacijenata jer, kako ističe, svaki zaposlenik - građanin KS-a iz svoje plaće izdvaja 12,5, a njegov poslodavac još četiri posto za zdravstvo.
- Kadar i sredstva nam nedostaju zbog toga što ovu državu vode nesposobni ljudi. Generalno, kad imate loš narod, imate loše stranke, a iz loših stranaka proizlaze loši političari i mi smo u začaranom krugu. Dok sam vodio sindikat zdravstva, svaka javno-zdravstvena ustanova je imala spiskove kad ko ide u penziju. Nijedan menadžment nije na vrijeme popunjavao kadar koji je odlazio u penziju, govori Selimić i dodaje da “ti loši ljudi nisu znali napraviti zakone”.
- Svi zakoni su nedorečeni, da li iz neznanja ili zbog manipulacija. To su vam glavni razlozi zašto imamo nedovoljno opreme, kadra, opremu koja se redovno ne baždari. U tako teškoj smo situaciji da nam, sve i da u ovom momentu dođu kvalificirani menadžeri, treba deset godina da se povratimo, kaže Selimić.
Tvrdi da je mnogo problema, tužilaštva nisu istraživala, sindikat prijavljivao, svi direktori isto radili, a normativi su nedorečeni, jer smo imali pravilo da na jednog internistu ide 50.000 pacijenata.
- Dakle, evo ti 50.000 pacijenata, pa ti vidi kako ćeš raditi s njima. To je neodrživo. Morate imati pravilo službe. Nije vam isto da li ste porodični doktor u ruralnoj sredini ili gradskoj. Niko o tome nije vodio računa, sve je to stihijski rađeno i tako vam je 30 godina, konstatuje Selimić.
Ističe da u domovima zdravlja nema dovoljno ni vozača, spremačica.
- Bilo je neko pravilo da doktor porodične medicine ide na 1.800 do 2.000, a sada ide po 7.000 pacijenata na jednog porodičnog ljekara. Niko to ne kontroliše, niko to ne sankcioniše, objašnjava Selimić.
Dodaje da zbog narušenog javnog primarnog zdravstva trpi Urgentni centar KCUS-a i trpi Hitna pomoć, jer ti ljudi ne mogu stići raditi svoj posao od pacijenata koji nisu završeni u primarnim ambulantama.
- U jednom momentu Dom zdravlja Stari Grad uopšte nije imao specijalistu za plućne bolesti i tuberkulozu. Novi Grad se od četvero specijalista sveo na dvoje, a od tog imate jednog čovjeka koji ima preko 70 godina i radi. Na Ilidži imate dvoje, u Hadžićima nemate pulmologa, u Ilijašu nema niko, u Vogošći imate jednog, u Starom Gradu imate kolegicu koja je došla iz Doboja, u Centru imate dvoje i u Novom Sarajevu imate dvoje. Nemoguće je da ovaj broj specijalista pokrije 430.000 pluća u Kantonu Sarajevo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poručuje Selimić.
Ističe da je tačno da ima ljekara na birou, ali da je problem što svi ti mladi ljudi moraju završiti specijalizacije, što sve to traje i da je teško sačuvati ljekare.
- Nemate doktora, ne možete ih više ni platama, ničim pridobiti. Oni idu na specijalizacije, vi to ne možete nikome osporiti. Naravno, imate i onih kojima se ovdje sve zgadi i odu vani, a na kraju se to sve svodi na loš menadžment, zaključuje Selimić.
Senad Sadiković, predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu KS-a, za Oslobođenje ističe da su znali i upozoravali na to da će primarne zdravstvene ustanove doći u situaciju u kojoj neće imati adekvatnog kadra.
- Upozoravali smo na to da imamo jako mali broj specijalista, da nam odlazi kadar, da imamo i mali broj medicinskih tehničara, sestara koji su iskusni. Kadar svakodnevno odlazi iz javnih zdravstvenih ustanova, tako da situacija nije dobra, a za to su odgovorni politika i vladajuće strukture koje imenuju neadekvatan kadar na rukovodeće pozicije. Takvi nisu sposobni da urade ono što je potrebno. Godinama se radilo na rušenju javnog zdravstvenog sistema. Ovo je rezultat, mi znamo da je loša usluga prema pacijentima, ali zaposlenici daju sve od sebe da se to popravi. Imamo jako puno nepravilnosti u zdravstvenim ustanovama, imamo probleme i u vidu velikog broja tužbi zbog kolektivnih ugovora. Ovo je alarmantno stanje, o ovome je trebalo razmišljati prije sedam-osam godina, naglašava Sadiković.
Ponavlja da rukovodeći kadrovi nisu sposobni da organizuju poslove, a da i oni koji žele nešto da poprave, nemaju podršku.
Višak novca
- Moram reći da je Ministarstvo pokušalo nešto da uradi, ali je nemoguće, jer politika odlučuje ko će biti primljen. Isto tako, nabavke opreme i tenderi koji su doprinijeli da nemamo reagensa, opreme, nemamo specijalista, kaže Sadiković.
Na pitanje šta je s viškom novca u Zavodu zdravstvenog osiguranja, Sadiković ne bi rekao da je to višak novca, nego da se Zavod bolje puni i ta sredstva rastu.
- Njima u Zavodu ostane na zapošljavanje po 10, 12 miliona. S tim bismo trebali praviti projekte da zaposlimo kadar. Evo, i da odlučite i primite sve doktore s biroa, šta nama to znači? Vi imate doktora medicine koji nešto može pomoći specijalisti, evo imate pedijatre i doktore porodične medicine koji padaju od posla, a vi im ne možete pomoći. Vi jednog specijalistu imate tek za pet-šest godina. Trebaće duži period da se sve to posloži ako sad počnemo raditi. Na čelu ustanove mora biti kadar koji zna struku. Ne može jedan direktor biti specijalista, morate imati ekonomistu, zaključuje Sadiković, uz napomenu da se mora zaustaviti primanje neadekvatnog kadra.