(VIDEO) Oremović: Pri sudaru aviona u dvorište je pala mrtva žena u sjedišti, to je bila...

Arsen Oremović/Screenshot
Prvo izdanje podcasta U kontru sa Draganom Markovinom, u novoj, četvrtoj sezoni, započinjemo razgovorom sa Arsenom Oremovićem, koji je uspješnu karijeru novinara, autora filmskih kritika i kratkih priča, zamijenio karijerom redatelja zapaženih dokumentarnih filmova i serija. Od "Braka sa švicarcem", koji se bavio ljudima koji su upali u financijske probleme zbog kredita u šviracima, preko filma "Treći", o tome kako je uspjeh nogometne reprezentacije na Mundijalu u drugi plan potisnuo teško stanje u brojnim drugim sportovima i sredinama, do gledanog i odličnog serijala HRT-a o velikim nesrećama.
Na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu imao je svjetsku premijeru dokumentarnog filma, "Treći svijet", koji se bavi istoimenim kultnim drugim albumom grupe Haustor, identitetima i duhom Zagreba te međuodnosom Srđana Sachera i Darka Rundeka, kao i stvarima koje su na njih formativno djelovale.
Razgovarali su o tom filmu, o neispisanoj mitologiji Zagreba, o mediteranstvu Trećeg svijeta, o tome zbog čega taj album u svoje vrijeme nije postigao komercijalni uspjeh, da bi kasnije postao prepoznat. Pričali su i o ostalim novovalnim akterima, o Azri, Filmu i Prljavom kazalištu. Osvrnuli su se i na činjenicu da je film Treći tematski još uvijek aktualan, jedino bi trebao promijeniti ime u "Drugi", budući da je nogometna reprezentacija Hrvatske u međuvremenu igrala i finale Mundijala.
Sudar aviona
Pričali su i o uspješnom serijalu o nesrećama, posebno o slučajevima eksplozije mina na kupalištu u Puli i masovnom odlasku Talijana iz grada nakon toga, zatim o sudaru brodova u Dubrovniku 1992. te o avionskoj nesreći 1976. godine iznad Vrbovca koja mu je i dala ideju za serijal “Nesreća” koji je radio za HRT. Na koncu pričali su i o njegovom djetinjstvu u Derventi, o dolascima u Sarajevo i na Grbavicu te o tome ide li danas u rodni grad i kako se osjeća kad ode.
- Ja sam kao mali, to je jedna od stvari koje pamtim, točno znam da sam bio u osnovnoj školi kad sam čuo da je ubijen John Lennon. Onda isto tako znam, pamtim kao dijete, znam da je bio sudar aviona iznad Vrborca. Sudari aviona, putničkih aviona se događaju vrlo rijetko, gotovo nikad. Samo nekoliko takvih slučajeva je zabilježeno u cijeloj povijesti, ali gotovo nikad nisu bila baš dva putnička, nego je jedan vojni, drugi putnički i tako.
Uglavnom, to da se sudar aviona može dogoditi u zraku, to me je kao klinca sa 10 ili 11 godina, koliko sam ja imao u tom trenutku, baš iz nekog razloga pogodilo. Sjećam se tih snimki, tog pronalaženja tih dijelova. Jedan je pao na livadu, drugi je pao u šumi. Dugo godina nakon toga sam čitao nekakav tekst od gospođe koja je bila svjedokinja. Ona je pričala, da je stajala u svom dvorištu, a živjela je u jednom selu kod Vrbovca. "Čula sam u zraku kao neku veliku grmljavinu. Ja sam pogledala u zrak, vidjela sam samo nekakav dim i onda je nešto bubnulo pored mene. Ja sam pogledala dolje, vidjela sam ženu u stolicama onim, i ona je pala pored mene, ja sam ju pogledala, pala sam u nesvijest".
I ta priča mi je nekako zvučala kao ono kad ideš na akademiju pa ti daju početak filma, početnu scenu kad se upisuješ na akademiju, a onda kažu sad nastavi priču i ti je moraš nastaviti. To me je uvijek nekako kopkalo. I ja sam uvijek mislio da je to odličan početak filma. Onda sam rekao, hajde da mi napravimo taj serijal tih najvećih nesreća. Kriterij je bio primarno broj žrtava. Krenuli smo od tog aviona pa onda isto tako se sjećam i onog ulaska vlaka na Zagrebački kolodvor gdje je bilo, ne znam, tri stotine poginulih, čini mi se, sada sam već i zaboravio, ali bilo je jako puno mrtvih. Sjećam se i onih zgužvanih vagona.
Mene tu nije zanimao taj morbidni dio priče, mene su zanimali ti ljudi koji su preživjeli, zanimale su me te obitelji, zanimalo me kako se rade istrage takvih nesreća i u tome sam vidio jako veliki potencijal za serije. I što mi se na kraju krajeva i potvrdilo, da je to doista jedno odlično vrelo zanimljivih priča, zanimljivih ljudi.
Ja sam poslije sreo ženu pored koje je doista to palo, ja sam je vidio. I isto tako sam razgovarao i sa njenim mužem koji je rekao da je, a ona je bila trudna u tom trenutku, ona pala u nesvijest. Njezin muž je izašao iz kuće i odmah ju je digao. Onda mi je pričao da je recimo ta žena u toj stolici, samo je jedna cipela njezina odletjela u tom dvorištu, ostala tako dva dana mrtva u njihovom dvorištu i oni su živjeli tu. Došla vojska naravno, pa je vojnik bio pored, ali je nisu maknuli dva dana. I oni su "normalno" tu živjeli sa ženom koja je bila u avionskom sjedalu mrtva.
Ploče Beatlesa
Drugom čovjeku su u dvorište pale ploče Beatlesa, Crveni i Plavi album. On ih je sačuvao naravno. I to mi je isto bila nadrealna scena sa pločama Beatlesa. Ja sam primarno fanatičan obožavatelj Beatlesa. I baš Crveni i Plavi album su ti koji su mene uveli u tu cijelu priču. Ja sam tu vidio doista neke slučajnosti kojima se moraš posvetiti.
Isto tako sam sjedio sa čovjekom koji je preživio nesreću pri ulazku vlaka u stanicu. Vlak je brzinom od sto kilometara na sat naletio i kad je krenuo kočiti, vagoni su se zgužvali i izokrenuli. Čovjek je bio policajac koji je sprovodio jednog zatvorenika negdje u zatvor i njemu je vlak odrezao skroz donji dio trupa vlaka i on danas meni u kolicima to priča.
Dakle, to su izuzetno zanimljive priče. U početku je neko crnilo je ušlo u mene preko svih tih ljudi i onda sam, kad je izašlo iz mene, ja to dalje radio samo kao. profesionalac koji se odnosi prema tome s velikim dignitetom, s obzirom na toliki broj žrtava, s obzirom na toliki broj ljudi koji su ostali i živjeli. I ono na što sam posebno ponosan, da doista nakon tri sezone gdje su bile i neke novije nesreće, gdje su poginule vrlo mlade osobe i gdje su još uvijek roditelji živi, kao što su recimo onaj nagibni vlak prema Splitu, nikada nije bilo nijedne disonantne poruke ili lošeg pisma ili reakcije da je nešto loše odrađeno ili da nešto nije napravljeno s nekim dignitetom, tako da sam na to baš ponosan, ispričao je Oremović.
Sve naše podcaste možete gledati na www.podcastoslobodjenje.ba.
Ostale epizode i sve drugo vezano za podcast U kontru sa Draganom Markovinom možete pronaći OVDJE.