(VIDEO) Mladi u bh. komšiluku masovno kupuju prah koji se udiše: I koji je legalan
Novi trend među tinejdžerima u Hrvatskoj postao je bijeli energetski prah koji se udiše kroz nos i obećava trenutni "boost" energije i budnosti.
Proizvod pod nazivom "Sniffit" promoviše se kao praktična alternativa klasičnim energetskim pićima, uz tvrdnju proizvođača da je blaži za želudac jer se ne pije, već inhalira. Iako je proizvod legalan, izazvao je brojne polemike - prije svega zbog načina konzumacije koji podsjeća na uzimanje ilegalnih droga, ali i zbog nedostatka jasnog regulatornog okvira.
"Sniffit" sadrži kombinaciju stimulansa i dodataka energiji - kofein, taurin, vitamin B3, L-teanin i mentol. Prodaje se u bočici sa deset doza, a cijena pakovanja iznosi oko 16 eura.
Prema navodima proizvođača Marka Šepca iz firme "Max Media", jedna doza teži oko 100 miligrama i sadrži 50 miligrama kofeina - što je, kako tvrdi, manje od prosječne šolje kafe i znatno manje od većine energetskih napitaka.
- Jedan sniff iznosi jednu mjericu veličine debljeg graška. Po potrebi se može koristiti više puta dnevno, ali se ne preporučuje prekoračiti ukupni dnevni unos kofeina od 200 miligrama iz svih izvora, navodi proizvođač.
Za razliku od energetskih pića, koja u Hrvatskoj nisu zabranjena maloljetnicima, prodaja ovog praha dozvoljena je samo punoljetnim osobama.
U pojedinim prodavnicama proizvod se drži pod ključem jer, prema riječima trgovaca, vlada sve veće interesovanje među maloljetnicima.
Proizvod se agresivno promoviše na društvenim mrežama, gdje se objavljuju snimci u kojima prolaznici isprobavaju prah i dijele utiske. Dostupan je putem zvanične internet stranice i u pojedinim prodavnicama.
Kritičari upozoravaju da se marketing oslanja na estetiku i način upotrebe koji imitira konzumaciju narkotika, čime se, kako navode, banalizuje takvo ponašanje.
Na pitanje o dugoročnim posljedicama, proizvođač tvrdi da ne postoje naučni dokazi o štetnosti pri umjerenoj i pravilnoj upotrebi aromatskih proizvoda ove vrste.
Međutim, institucije nisu dale jasan odgovor. Upiti upućeni toksikološkim društvima, zavodima za javno zdravstvo i bolnicama ostali su bez konkretnog stručnog stava, uz obrazloženje da nisu nadležni.
Iz Ministarstva zdravlja naveli su da je riječ o inovativnoj vrsti proizvoda za koju ne postoje posebni propisi ni na nacionalnom ni na evropskom nivou, te da se primjenjuju opšti propisi o bezbjednosti proizvoda.
U slučaju da se utvrdi rizik, Državni inspektorat može proizvod prijaviti u sistem brzog uzbunjivanja Evropske unije, što omogućava njegovo povlačenje sa tržišta.
Sve to ostavlja utisak da se proizvod nalazi u regulatornoj sivoj zoni, prenosi Index.hr.
