Uspjeh za susjede: Hrvatska je po ovom mjerilu najbogatija u Evropskoj uniji

epa09960504 The flags of Croatia (L) and European Union (EU) hang from the facade of the Parliament building at old town in Zagreb, Croatia, 20 May 2022. Croatia, which joined the EU in 2013, is set to join the Eurozone in January 2023, with the introduction of the euro as the country's official currency after Croatian lawmakers voted in favor of legislation to bring the shared currency. EPA/ANTONIO BAT/Antonio Bat

Susjedi se imaju čime pohvaliti/EPA

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Hrvatska je prva u Evropskoj uniji po zalihama vode, sa prosječnih 30.700 metara kubnih vode po stanovniku, pokazali su podaci Evrostata, objavljeni jučer povodom Svjetskog dana voda.

Istovremeno, prema podacima UNESCO-a, Hrvatska je peta u Evropi i 42. u svijetu kada je riječ o dostupnosti i bogatstvu vodnih resursa.

Hrvatsko Ministarstvo životne sredine i zelene tranzicije je saopštilo da sprovodi brojne aktivnosti za zaštitu voda, kao i projekte i programe javnog snabdjevanja vodom, ali i projekte odbrane od poplava, revitalizacije vodotoka i navodnjavanja, prenosi Indeks.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Za to su, između ostalog, korištena i bespovratna novčana sredstva EU, zbog čega će kroz 60 vodno-komunalnih projekata, čija je ukupna vrijednost 3,9 milijarde evra, od čega su bespovratna sredstva 2,2 milijarde evra, dodatnih 300.000 stanovnika imati poboljšano javno snabdjevanje vodom, a 800.000 stanovnika poboljšan sastav pročišćavanja otpadnih voda, prenosi b92.

Hrvatska kontinuirano ulaže i u razvoj i modernizaciju sastava javnog navodnjavanja i do sada je izgrađeno 29 novih sastava i sanirano devet, čime je omogućeno navodnjavanje oko 21.400 hektara poljoprivrednih površina, za šta je potrošeno 152.5 milijuna evra, navodi Indeks.

Ovogodišnji Svjetski dan voda posvećen je očuvanju glečera, koji čuvaju gotovo 70 posto svjetskih zaliha pitke vode, ali zbog negativnog uticaja klimatskih promjena postoji rizik od podizanja nivoa mora i poplava.

- Rizik podizanja nivoa mora i zaslanjenja postoji i za našu Neretvu, 230 kilometara dugu i jednu od najhladnijih rijeka u Europi, čija posljednja 22 kilometra protiču kroz Hrvatsku završavajući u Jadranskom moru, saopštili su iz hrvatskog ministarstva.