U Zagrebu danas antiratni skup, okupljeni žele podsjetiti na više od 600 ubijenih srpskih civila tokom Oluje

Centar za žene žrtve rata – ROSA (Zagreb), Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije – UDIK (Sarajevo), Centar za građansku hrabrost (Zagreb), Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću (Zagreb) i Ženska mreža Hrvatske oglasili su zajedničkim saopćenjem za javnost povodom 29. godišnjice vojne operacije Oluja koja će u Hrvatskoj biti obilježena u narednim danima.

Iz ovih udruženja su poručili kako će okupiti danas u Zagrebu, u 11 sati na Trgu bana Jelačića. Njihovo okupljanje nazvali su antiratnom akciju kojom žele "izraziti saosjećanje sa žrtvama rata i zločina počinjenih u naše ime".

- Podsjećamo da su nad građanima Republike Hrvatske srpske etničke pripadnosti za vrijeme i poslije operacije 'Oluja' pripadnici Hrvatske vojske, policije i civili počinili ratne zločine. Najveći broj tih zločina nije procesuiran.

Ubijeno je više od 600 civila, spaljeno više od 22.000 kuća, a izbjeglo oko 200.000 građana. Njihov je povratak bio sustavno otežavan i onemogućavan administrativnim i birokratskim mjerama, ali i useljavanjem drugog stanovništva u napuštene kuće.

Podsjećamo danas na mjesta počinjenja zločina. Također, podsjećamo da Republika Hrvatska nije utvrdila činjenice o zločinima. Presuda Anti Gotovini i dr. protumačena je kao oslobađajuća od svakog vida odgovornosti, umjesto da se činjenice dodatno istraže, a počinitelji procesuiraju.

Na 25. godišnjici obilježavanja operacije ‘Oluja’ premijer Andrej Plenković je najavio otklanjanje poteškoća kako bi se građani srpske nacionalnosti osjećali ravnopravnima, prvenstveno donošenjem Zakona o civilnim žrtvama rata. Međutim, dosadašnja provedba tog zakona pokazuje da postoji nejednak odnos prema žrtvama i da izostanak utvrđenih činjenica o okolnostima i razmjerima stradanja tijekom i nakon vojne operacije „Oluja“ onemogućava žrtve u stjecanju prava po nedavno donesenom Zakonu.

Članstvo u Evropskoj uniji obavezuje Hrvatsku na suočavanje sa prošlošću i na moralan odnos ne samo prema hrvatskim žrtvama, nego prema svim žrtvama rata devedesetih. Ono, također, obavezuje državu da pravosuđe oslobodi od političkog utjecaja i omogući regionalnu suradnju.Izolirani pozitivni pomaci pojedinih hrvatskih političara ulijevali su nadu da su promjene moguće, no godinu dana uoči 30. godišnjice i dalje nije vidljiv prekid s politikama podjele i nacionalizma.

Zahtijevamo od Republike Hrvatske prikupljanje, provjeru i sistematiziranje podataka iz različitih izvora, vladinih i nevladinih institucija i organizacija, te objedinjavanje postojećih istraživanja s ciljem utvrđivanja činjenica koje će biti dostupne javnosti.

Zločini u ‘Oluji’ su odgovornost Hrvatske, a suočavanje društva s 'Olujom' mora biti utemeljeno na činjenicama o počinjenim ratnim zločinima i politici etničkog čišćenja, navodi se u saopćenju.