Sve je više invazivnih vrsta u Jadranu: U moru se pojavila najotrovnija riba na svijetu, opasnosti su višestruke

Sve se više priča o invazivnim vrstama koje dolaze u Jadran. Posljednjih sedmica u hrvatskom moru uhvaćeno je nekoliko primjeraka najotrovnije ribe na svijetu - srebrnopruge napuhače. Uz nju, pojavila se i vatrenjača, također opasna vrsta.

Iako nije neuobičajeno da nove, pa i invazivne vrste riba dolaze u Jadran, brojni stručnjaci upozoravaju da ih dolazi sve više te da neke mogu narušiti ekosistem, ali i biti opasne za čovjeka. 

Nestaje Jadran koji smo znali

Alen Soldo, profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu, već je upozoravao da se riblji fond u Jadranskom moru smanjuje zabrinjavajućim tempom i da na to utječu prekomjerni izlov, klimatske promjene i doseljavanje novih vrsta riba koje ugrožavaju postojeću riblju populaciju. Zato stručnjaci upozoravaju da nestaje Jadran koji smo znali. 

"Ribolovstvo i naši riblji resursi imaju velike poteškoće, klimatske promjene su velik problem, Jadran koji smo znali nestaje", rekao je. Znanstveni savjetnik na splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo Jakov Dulčić istaknuo je da je tijekom posljednja tri desetljeća zabilježen dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more, u kojem živi više od 460 vrsta riba.

Vatrenjača, jedna od najinvazivnijih vrsta u Sredozemnom moru, već je nekoliko puta uočena u Jadranu. Ova riba podrijetlom je iz Indo-Pacifika, a njezino širenje olakšava nedostatak domaćih grabežljivaca, odnosno morskih pasa koje se prekomjerno izlovljava. Stručnjake zabrinjava što agresivni osvajači ugrožavaju domicilne vrste riba, a neki su i opasni za ljude. 

Uzroci dolaska invazivnih vrsta su razni

Branko Dragičević, viši naučni suradnik pri Laboratoriju za ihtiologiju i priobalni ribolov, kazao je za Index da se u Jadranu posljednjih 30-ak godina kontinuirano bilježe strane vrste riba. Pojašnjava da su neke uočene tek jednom ili dvaput, a potom su iščeznule, pojedine se češće pojavljuju, a neke su vjerojatno i uspostavile svoju populaciju u Jadranu. Objašnjava da postoji više uzroka pojavljivanja stranih vrsta.

"Neke dolaze iz južnih područja Sredozemlja, gdje su dospjele iz Crvenog mora putem Sueskog kanala, i takve će se i nastaviti pojavljivati, a neke će i uspostaviti populacije, dok će one unesene nekim umjetnim putem, poput unosa balastnim vodama ili putem marikulture, biti manje uspješne u uspostavljanju populacija sudeći po dosadašnjim iskustvima, barem kad su ribe u pitanju.  

Dragičević pojašnjava da neke vrste mogu aktivno migrirati iz drugih dijelova Sredozemnog mora, dok druge mogu unijeti ljudi. 

"More ne poznaje granice. Posljedice su složene i mogu varirati od lokalnog i gotovo neznatnog utjecaja do katastrofalnih posljedica. To ovisi o vrsti, njezinim ekološkim karakteristikama, kao i o potencijalu iskorištavanja te relativnoj važnosti tih osobina ako promatramo situaciju iz strogo ljudske perspektive. 

Primjerice, konzumacija srebrnopruge napuhače može imati tragične posljedice, dok ulov vatrenjače, ako se ne ubodete, može rezultirati izvrsnim ručkom. Ekološke posljedice mogu biti jako složene i nije ih lako utvrditi, a također mogu varirati u važnosti", rekao je. 

Najotrovnija riba na svijetu

U martu ove godine objavljena je studija "Procjena utjecaja invazivne ribe napuhače na zdravlje ljudi (napadi, trovanja i smrtni slučajevi) u istočnom Sredozemlju". U njoj autori ističu da su invazivne strane vrste globalna prijetnja bioraznolikosti, ekosustavu, ljudskom zdravlju i turizmu.

Navode i da su ribe napuhače poznate po svojoj toksičnosti, a mogu pokazivati ​​i agresivno ponašanje, što predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju. Istraživanje se bavi utjecajem riba napuhača na zdravlje ljudi diljem istočnog Sredozemlja, a obuhvaća razdoblje od 2004. do 2023. godine. Ukupno je dokumentirano 198 događaja koji su utjecali na ljudsko zdravlje: 28 zapisa o fizičkim napadima, najmanje 144 nesmrtonosne epizode trovanja i 27 smrtnih slučajeva uzrokovanih konzumiranjem. 

Studija navodi da je srebrnopruga napuhača 2003. godine prvi put zabilježena u Sredozemnom moru, odakle se počela dalje širiti. 

"Prisutnost i širenje riba napuhača izazvali su zabrinutost u cijelom bazenu zbog prijetnji koje predstavljaju za lokalnu biološku raznolikost, sredstva za život ribara i ribarstvo, kao i za ljudsko zdravlje. Poznato je da srebrnopruga napuhača smanjuje izvorne ribe i neke beskralješnjake (npr. glavonošce), uništava i kvari ulove ribara, uništavajući i ulov i opremu.

Neke vrste riba napuhača vrlo su otrovne. Srebrnopruga napuhača smatra se jednom od najštetnijih invazivnih stranih vrsta u Sredozemlju zbog svoje raširenosti, brojnosti i prijetnji koje predstavlja za okoliš, gospodarstvo i zdravlje ljudi", navode autori studije. 

Dragičević kaže da upravo spomenute srebrnopruga napuhača (ili četverozupka) i vatrenjača trenutno predstavljaju najveću ugrozu. Isto kaže i Ugarković komentirajući da su vatrenjače opasne za ljude i druge životinje zbog svoje proždrljivosti i brzine širenja.

"Prva zbog otrova tetrodotoxina koji akumulira u unutrašnjim organima i mišićima, što je čini izuzetno opasnom ribom po ljudsko zdravlje ako dođe do konzumacije, a druga zbog otrovnih bodlji koje mogu izazvati zdravstvene probleme te zbog izdašne prehrane autohtonim vrstama, što može dovesti do određenih ekoloških problema u smislu negativnog utjecaja na neke zavičajne vrste riba. 

Za razliku od srebrnopruge, vatrenjača je jestiva, što može pridonijeti i nastojanjima da se ublaže štetni ekološki učinci te vrste, primjerice ciljanim izlovom", kazao nam je Dragičević.