Šta se dešava: Muslimani više nisu većina u Albaniji
Popis stanovništva iz 2023. godine pokazao je da muslimani više ne čine većinu građana Albanije, prvi put u više od dva stoljeća.
Prema tom posljednjem popisu stanovništva, muslimana je sada 45,7 posto, čime su prvi put u dugoj historiji pali ispod polovine ukupne populacije. Broj muslimana u odnosu na popis iz 2011. godine pao je za više od 30 posto.
Treba spomenuti i to da je na popisu iz 2023. godine bektaša muslimana bilo 4,8 posto, ali se oni vode kao posebna vjerska grupa. Bektaši su pripadnici heterodoksnog islamskog reda sufijskog porijekla, koji potiče iz 13. stoljeća, a u Albaniji se smatraju posebnom vjerskom zajednicom iako se historijski temelje na šiitsko-islamskoj tradiciji.
Kršćana je na popisu 15,6 posto, od toga 8,4 posto katolika i 7,2 posto pravoslavaca. Vjernika bez denominacije je 13,8 posto, a ateista 3,6 posto.
Ovaj značajan demografski pomak označava historijski trenutak za vjersku strukturu zemlje, koja je decenijama bila nestabilna.
Prema izvještaju Turkiye Today, Albanija je u posljednjih deset godina izgubila oko 15 posto stanovništva, uglavnom zbog masovnog iseljavanja i pada nataliteta. Analitičari to povezuju s nedostatkom perspektive za mlade, koji sve češće traže posao u inostranstvu.
Historijski gledano, Albanija je u svojim počecima bila katolička zemlja, nakon rimskih osvajanja. Status muslimanske zemlje dobija tek u 15. stoljeću, dolaskom Osmanskog Carstva. No, zbog geografske blizine i jakih veza s Grčkom, gdje mnogi Albanci rade i govore grčki, pravoslavno kršćanstvo je u posljednjim decenijama ponovo u porastu.
Veliku ulogu u sadašnjoj vjerskoj strukturi ima i historija 20. stoljeća. Nakon Drugog svjetskog rata Albanija je postala komunistička država u kojoj je prakticiranje vjere bilo zabranjeno skoro 50 godina, sve do povratka demokratije nakon izbora 1992. godine.
Nakon NATO bombardovanja Jugoslavije 1999. godine oko pola miliona etničkih Albanaca izbjeglo je s Kosova, što je dodatno opteretilo ionako krhku albansku ekonomiju. Iako je zemlja u narednom desetljeću doživjela ekonomski rast, i dalje spada među najsiromašnije u Evropi izvan bivšeg Sovjetskog Saveza, a glavni razlozi su visoka nezaposlenost i korupcija u infrastrukturi, koja odvraća strane investitore.
Uprkos izazovima, Albanija je posljednjih godina postala sve atraktivnija turistička destinacija, zahvaljujući niskim cijenama i prirodnim ljepotama. Snimci na TikToku koji prikazuju nacionalne parkove i slapove prikupili su milione pregleda, a zemlju su prozvali i "evropskim Maldivima".
