Sjećate li se trostrukog ubice Filipa Zavadlava: Visoki kazneni sud mu je smanjio kaznu

Filip Zavadlav/Facebook
Filip Zavadlav/Facebook
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Visoki kazneni sud djelomično je prihvatio žalbu Filipa Zavadlava i smanjio mu kaznu. Umjesto 40 godina, koliko mu je odredio Županijski sud u Splitu, Zavadlav je sada, odlukom Visokog kaznenog suda, osuđen na 35 godina dugotrajnog zatvora. U kaznu mu je uračunato i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, gdje se nalazi od 2020. godine.

Filip Zavadlav osuđen je zbog trostrukog ubistva koje je počinio u januaru 2020. u Splitu. Naoružan automatskom puškom, kretao se gradom i pucao prema dvojici muškaraca na motociklu - jedan je poginuo na mjestu, a drugi je preminuo u bolnici od zadobivenih povreda. Nedugo zatim naišao je na još jednog muškarca na motociklu i također ga usmrtio pucajući u njega. Oružje je poslije odbacio u kontejner.

Sud je potvrdio da je Filip Zavadlav počinio tri krivična djela ubistva, odbacivši tvrdnju tužilaštva da je riječ o teškom ubistvu. Zaključeno je da nije dokazano planiranje i bezobzirna osveta, već da je djelovao situaciono.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Pri odmjeravanju kazne uzete su u obzir njegova smanjena ubrojivost, teške porodične prilike i životna dob (29 godina u vrijeme počinjenja). Kao otežavajuće okolnosti navedeni su način i sredstvo počinjenja, činjenica da je ubio troje mladih ljudi, hladnokrvnost, ustrajnost, nedostatak empatije i izostanak kajanja.

U nastavku prenosimo cijelo saopćenje Visokog kaznenog suda:

- Visoki kazneni sud Republike Hrvatske je donio presudu kojom je djelomično prihvatio žalbu optuženika i preinačio prvostepenu presudu Županijskog suda u Splitu u odluci o kazni. Optuženik je proglašen krivim za tri krivična djela ubistva te mu je uzeta kao utvrđena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci jer je ranijom odlukom Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske pravosnažno osuđen zbog krivičnih djela dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom te nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari, počinjenih prilikom istog događaja.

Prvostepenu jedinstvenu kaznu zatvora 40 (četrdeset) godina Visoki kazneni sud preinačio je i optuženika osudio na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora 35 (trideset pet) godina. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se optuženik i dalje nalazi od 2020.

Optuženik je osuđen zbog tri ubistva 2020. Kretao se gradom naoružan automatskom puškom te potom ispalio veći broj hitaca prema dvojici muškaraca koji su došli na motociklu. Jedan je muškarac na mjestu preminuo, a drugi kasnije u bolnici. Optuženik je potom naoružan nastavio kretanje gradom. Kad je na motociklu naišao još jedan muškarac prema njemu je ispalio veći broj hitaca. Usljed zadobivenih povreda treći muškarac je odmah preminuo. Optuženik se zatim udaljio i u kontejneru odbacio pušku.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Visoki kazneni sud je ocijenio pravilnim zaključak prvostepenog suda da su u postupanju optuženika dokazana obilježja tri krivična djela ubistva, a ne kako tvrdi državni tužilac da je riječ o tri krivična djela teškog ubistva. Naime, pravilno je prvostepeni sud utvrdio da način počinjenja krivičnih djela rekonstruisan prema snimcima nadzornih kamera, rezultatima provedenih vještačenja i sadržaju iskaza svjedoka, kao i odabir mjesta i vremena počinjenja krivičnih djela, nisu rezultat '…prethodno donesene odluke i plana…', već da je optuženikova namjera na ubistva ostvarena situaciono kako su žrtve nailazile motorima na trg. Dakle, nije s dostatnom sigurnošću utvrđeno da se radi o bezobzirnoj unaprijed planiranoj osveti prema ciljanom (većem) broju osoba iz narkomanskog miljea. Iako su sva tri krivična djela u biti motivisana željom za osvetom koja, međutim, uz izostanak drugih potrebnih elemenata nema obilježja bezobzirnosti u kontekstu kvalifikatorne okolnosti krivičnih djela teškog ubistva.

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske smatra da je prvostepeni sud pravilno olakotnim cijenio optuženiku bitnu smanjenu ubrojivost utvrđenu psihijatrijskim vještačenjem te teške lične i porodične prilike, a posebno njegovu životnu dob (sada 29 godina). Otegotnim je cijenjeno način i sredstvo počinjenja krivičnih djela (ubojito oružje), jačina ugrožavanja i povrede zaštićenog dobra (trostruko ubistvo mladih osoba), izražena odlučnost, hladnokrvnost i ustrajnost u kriminalnoj aktivnosti, što upućuje na veću kriminalnu količinu u njegovom protivpravnom postupanju, ponašanje nakon počinjenih krivičnih djela, nekritičnost, odsustvo empatije prema posrednim žrtvama i izostanak kajanja. Međutim, pogrešno je otegotnim cijenjena ranija osuđivanost optuženika jer je riječ o osuđivanosti za krivična djela proizašla iz istog događaja, a za koja je usljed ranije odluke Visokog kaznenog suda pravosnažna osuda za optuženika. Dakle, to ne može optuženiku biti cijenjeno kao otežavajuća okolnost.

Visoki kazneni sud stoga smatra da pojedinačne kazne (kazna zatvora 15 godina za svako krivično djelo ubistva) kao i jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora (40 godina) nisu odgovarajuće odmjerene. Naime, s obzirom na ukupnost utvrđenih otegotnih i olakotnih okolnosti, izmijenjenu pravnu kvalifikaciju, a posebno životnu dob optuženika, raniju neosuđivanost i značajke psihičkog stanja optuženika, te sa time povezanih karakteristika ličnosti, drugostepeni sud ocjenjuje da će se specijalna i generalna prevencija ostvariti i nižim pojedinačnim kaznama zatvora i nižom jedinstvenom kaznom dugotrajnog zatvora.

Preinačenom se jedinstvenom kaznom dugotrajnog zatvora u trajanju 35 godina može ostvariti svrha kažnjavanja uključujući i jasnu društvenu osudu zbog počinjenih krivičnih djela. Ovakvom kaznom će se uticati na optuženika da ubuduće ne čini krivična djela te mu omogućiti ponovno uključivanje u društvo uz promjenu u ponašanju i socijalizaciju. Uticat će se i na sve ostale da ne čine krivična djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti krivičnih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

Protiv drugostepene presude Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske dopuštena je žalba o kojoj u trećem stepenu odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske, stoji u saopštenju Visokog kaznenog suda, prenosi Index.hr.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja