Preokret? I SPC stala uz studente koji putuju ka Strasbourgu

Studenti iz Srbije u Budimpešti/

Studenti iz Srbije u Budimpešti

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Pripremajući trodnevni miting, vlast je toliko kopirala studente u blokadi da bi mogla i da ispali zvučni top na sebe ponesena falsifikatom, šale se međusobno građani na društvenim mrežama. Mimo ovakvih i sličnih komentara, uobičajenih dnevnih prosvjeda i poziva na puštanje pohapšenih studenata, javnost koja podržava bunt protiv vlasti suštinski ne obraća mnogo pažnje na režimski prosvjed. Akademci ga sasvim ignorišu dok po vlastitom planu bicikliraju ka Strasbourgu, pešače na skup u subotu u Novom Pazaru i(li) organiziraju okupljanja kako bi osudili proterivanje hrvatskih državljana iz Srbije… Na svakom okupljanju, podrazumeva se, u tišini se odaje pošta nastradalima na Železničkoj stanici u Novom Sadu.

Hapšenja i represija

U poslednja dva dana u fokusu je gotovo svakodnevno hapšenje pojedinaca i konačno upad policije na Medicinski fakultet u Nišu, što je ocenjeno kao vrhunska brutalnost i politička represija kojoj nitko ne predviđa kraj. Naprotiv, studenti tvrde da ih ovakvi događaji učvršćuju u stavu da žele da menjaju sistem u Srbiji.

Studenti Univerziteta u Novom Sadu održavaju u petak protest pod nazivom “Ko je sledeći?” pozivajući građane da im se pridruže kako bi režimu pokazali šta misle o upadu policije na sveučilište.

U međuvremenu, stotine njih pešači ka Novom Pazaru iz svih krajeva Srbije danima prolazeći kroz naselja i gradove koji ih dočekuju punog srca i raširenih ruku. U subotu je ovaj grad domaćin protesta nazvanog “Sloboda vlada čaršijom”, o kojem studentkinja arhitekture Selma Kolašinac kaže: “Novi Pazar je nekako uvek bio na margini svih dešavanja, kao neka ne toliko bitna sredina. Međutim, tokom ovih protesta, zaista smo pokazali da smo itekako bitni, da imamo kvalitetne ljude – naročito studente”, rekla je za N1 i dodala: “Mi smo navikli da živimo svi zajedno, bez obzira na veru i naciju. Sad smo to i proširili na celu Srbiju, osećamo se kao svoj na svome bez obzira na to u kojem delu Srbije se nalazimo – naši studenti su bili u Nišu, Novom Sadu, Beogradu, Kragujevcu”.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

I zaista, studenti iz Novog Pazara bili su sa svojim kolegama gdje god da su i do sada održani veliki skupovi studenata u blokadi, a sad su oni domaćini.

A gostoprimstvo onima koji biciklima putuju Evropom ukazuje u petak Srpska pravoslavna crkva u Münchenu koja im je osigurala večeru i prenoćište i odakle u subotu nastavljaju svoj put do Strasbourga.

Iz Novog Pazara do danas upućeno je više od 15 šlepera sa više tona pomoći koju su kao urgentan odgovor narodu na jugu Turkiye uputile brojne humanitarne organizacije, Gradska uprava, verske zajednice i mnogi humanitarci. Grad Novi Pazar nedavno je u cilju prikupljanja sredstava za pomoć područjima pogođenim razornim zemljotresima otvorio i namenski žiro račun za uplate građana i društveno odgovornih preduzeća (Aleksandar Nićiforović - Anadolu Agency)/�

U subotu je okupljanje u Novom Pazaru/ANADOLIJA

�/�
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

U međuvremenu, grupa studenata, akademika i simpatizera srpskog porekla iz Nizozemske u petak ujutro krenula je biciklima sa Univerziteta u Amsterdamu (kampus Roeterseiland) na put dug 626 kilometara ka Strasbourgu, gde će dočekati studente iz Srbije.

Neposredno prije polaska, sudionici su predali pismo rukovodstvu Univerziteta u Amsterdamu, u kojem pozivaju ovaj univerzitet i krovnu organizaciju Universiteiten van Nederland da javno izraze solidarnost i aktivno se angažuju u zaštiti akademskih sloboda u Srbiji.

Prelazna vlada

Prva simbolična stanica na njihovoj ruti bila je u petak Ambasada Republike Srbije u Haagu. Osoblje Ambasade je pozvano da zajedno sa srpskom dijasporom u Holandiji dočeka bicikliste koji već danima putuju kako bi se i građani EU upoznali sa stanjem u Srbiji koje bi se u najkraćem moglo opisati kao nesloboda i selektivna pravda.

Ono o čemu se pored svega spomenutog raspravlja među studentima je i podrška eventualnoj prelaznoj, ekspertskoj vladi, o čemu još nema jedinstvenog stava. Poznato je da su se studenti u blokadi od početka ogradili od svake političke opcije pozivajući građane da se i oni organiziraju i eventualno dogovore dalje političke korake kroz zborove. Međutim, jasno je da studenti uživaju najviše poverenja javnosti i da se ipak od njih očekuje da će predložiti nekakvo razrešenje, što analitičari vide u formiranju prelazne vlade koja bi bila oročena na godinu i kreirana kako bi osigurala uvete za fer i demokratske izbore koji bi potom usledili.