Poražavajući podaci: Više od trećine stanovnika Hrvatske ne može otići na ljetovanje
Koliko stanovnika Hrvatske nema novca za ljetovanje, ali ni za popravak u kući, otkriva analiza objavljena u domaćim medijima, pozivaju se na podatke godišnjeg pregleda Eurostata.
Eurostat je prikupio podatke o brojnim društvenim, socijalnim i ekonomskim aktivnostima tijekom 2024. iz svih zemalja članica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora. Prema tim podacima, više od trećine stanovnika Hrvatske nije moglo podmiriti neki izvanredan trošak, niti otići tjedan na more. Hrvatska ima 23 posto siromašnih, a inflacija je dvostruko veća od poželjne, sumira se u analizi.
Simptomi siromaštva
“Posebno su zanimljivi podaci o mogućnosti kućanstava da pokriju izvanredne troškove, ali i da si priušte tjedan odmora negdje izvan mjesta prebivališta. Gledajući te kriterije, standard u Europi blago se popravlja, no kada se gleda Hrvatska, onda nekog značajnijeg pomaka nema”, ocjenjuje se.
Kao jednu od važnijih odrednica financijskog standarda građana, odnosno rizika od siromaštva, u analizi se ističe mogućnost pokrivanja iznenadnih troškova (popravak kvara na automobilu, kućanskom aparatu i sl). Citiraju se podaci Eurostata koji pokazuju da čak 30 posto Europljana prošle godine nije moglo pokriti neki izvanredni trošak. Iako je situacija nešto bolja nego 2023. postotak je i dalje prilično visok, navodi se u analizi.
Najgora situacija je u Bugarskoj, gdje se čak 45,6 posto građana ne može nositi s iznenadnim troškovima, a najbolja u Nizozemskoj, gdje se 16,9 posto stanovništva nije moglo suočiti s takvim troškovima. Kad je riječ o Hrvatskoj, da se građanima dogodi neka izvanredna situacija koju trebaju platiti odmah, njih 35 posto to ne bi moglo učiniti.
“Tu smo i dalje na europskom vrhu iako se statistički situacija malo popravila”, navode analitičari, uz podsjećanje da pretprošle godine čak 41 posto građana Hrvatske nije moglo pokriti iznenadni trošak.
Nakon Bugarske, a ispred Hrvatske u ovoj kategoriji slijede Latvija, Grčka, Litva, Rumunjska i Španjolska. Prema podacima Eurostata, više od trećine Hrvata ne može otići ni na Jadran. Kako se pojašnjava, iako odmor nije iznenadni, već planirani trošak, mnogi ljudi i dalje ne mogu sebi priuštiti tjedan ljetovanja ili zimovanja bilo gdje izvan svog mjesta prebivališta.
“Gledajući lanjske podatke, i tu smo u europskom vrhu”, navodi se u analizi.
U kategoriji “Nemogućnost odlaska na jednotjedni odmor izvan mjesta stanovanja” najgora je situacija u Rumunjskoj, gdje čak 58,6 posto građana nema dovoljno novca da ode na jednotjedni odmor izvan svog doma. U Grčkoj, to je nemoguće za 46 posto građana. Hrvatska je po tom kriteriju na petom mjestu. Ispred Hrvatske su još samo Bugari i Mađari.
“Iako se dičimo prirodnim ljepotama, čistim morem, svježim zrakom, tjedan boravka u nekom drugom mjestu, čak i u Hrvatskoj si naprosto ne može priuštiti čak 38 posto građana”, zaključuju analitičari.
Ovo je, kako navode, znatno više od europskog prosjeka (27 posto), jer prema podacima Eurostata, 27 posto Europljana prošle godine nije imalo dovoljno novca za odlazak na jednotjedni odmor. Najbolja situacija po ovom kriteriju je u Luksemburgu i Švicarskoj, gdje je jednotjedni odmor problem za manje od devet posto građana. Prema ocjeni analitičara, situacija se u usporedbi s 2023. u mnogim zemljama popravila za nekoliko postotaka, a i europski prosjek je nešto povoljniji. Uglavnom se to može pripisati smanjivanju inflacije, navode.
Bugari najugroženiji
Prema podacima Eurostata, prošle godine najveća inflacija bila je u Rumunjskoj (5,8 posto), Belgiji (4,3 posto) i Hrvatskoj (četiri posto). Prosjek Europske unije je 2,9 posto. Što se tiče inflacije, najbolja situacija je u Litvi, gdje su cijene rasle 0,9 posto. Kako se navodi u analizi, isti trend se nastavio i ove godine, s tim da je u Hrvatskoj najviše izražen u cijenama hrane i stambenog prostora. Prošle godine je čak 93,3 milijuna ljudi, odnosno 21 posto populacije Europske unije bilo u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Podaci su nešto bolji nego za 2023, ali i dalje zabrinjava, kako se navodi, to što je najveći rizik od dohodovnog siromaštva.
Najviše ugroženih siromaštvom je u Bugarskoj (30,3 posto). Visoko na toj mučnoj ljestvici su Rumunjska, Grčka, Španjolska i Litva. U Hrvatskoj je 23 posto građana u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, što je i dalje iznad europskog prosjeka od 21 posto. Najbolja situacija je u Češkoj, gdje je u riziku od siromaštva 11,3 posto stanovništva.
