Pomorska sila u nastajanju: Hrvatska kupuje superkorvete za stotine miliona eura
Ivan Anušić najavio modernizaciju mornarice/Oslobođenje
Ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić najavio je da nakon značajnih ulaganja u kopnene snage i ratno zrakoplovstvo, Hrvatska se sada okreće modernizaciji svoje ratne mornarice.
Naime, Anušić je najavio planove za nabavku višenamjenskih ratnih brodova, korveta, koje će označiti novu fazu u razvoju Hrvatske ratne mornarice (HRM), prenosi Jutarnji list.
Ministar Anušić istakao je da je procedura za nabavku već u toku i da će projekt uskoro biti detaljnije predstavljen javnosti. Cilj je opremiti mornaricu savremenim brodovima sposobnim za širok spektar pomorskih operacija, uključujući protubrodske, protupodmorničke i protuzračne misije.
Trenutni sastav HRM-a čine raketne topovnjače klasa "Kralj" i "Helsinki", ophodni brodovi klasa "Mirna" i "Omiš", te manji pomoćni brodovi za obuku, ophodnju i minsko-polaganje. Od raspada bivše Jugoslavije, Hrvatska nije imala brodove jače klase od raketnih topovnjača.
Šta su korvete?
Korvete su višenamjenski ratni brodovi srednje veličine, namijenjeni za obalnu odbranu, izviđanje, zaštitu pomorskih konvoja i borbu protiv podmornica. Imaju deplasman između 500 i 3000 tona, dužinu od 50 do 120 metara i posadu do 100 članova. Naoružanje ovih brodova obično uključuje protubrodske rakete, protuzračne raketne sisteme, topove srednjeg kalibra, automatske topove, torpeda i mogućnost operacija s helikopterom. Neke klase su dizajnirane sa smanjenim radarskim odrazom (stealth tehnologija).
U svijetu su poznate korvete poput njemačke klase K130 Braunschweig, francuskog Gowinda 2500, izraelskog Sa’ar 6, švedskog Visbyja, ruske Gremyashchiy i turske klase Ada. Zbog geografskih karakteristika Jadrana, korveta se smatra najprikladnijim ratnim brodom za hrvatske potrebe.
Iako konkretan model broda još nije zvanično definisan, planira se nabavka dvije do tri korvete. Prvi brod bi mogao biti završen i isporučen do 2029. ili 2030. godine. Prema riječima komodora Damira Dojkića, planirani brodovi trebaju imati punu sposobnost izvršavanja svih glavnih pomorskih zadataka, uz naglasak na borbu protiv brodova, podmornica i prijetnji iz zraka.
Moderne korvete moraju biti opremljene za različite prijetnje, od dronova, bespilotnih brodova i podvodnih sistema do raketnih napada. Hrvatska mornarica ove brodove neće koristiti samo za nacionalnu sigurnost, već i za međunarodne zadatke, poput misija i vježbi pod okriljem NATO-a, UN-a ili EU.
Brodogradnja
Jedna od opcija je da se brodovi grade u domaćim brodogradilištima poput "3. maja" ili Brodosplita, koji već posjeduje projekat višenamjenske korvete nazvan BIS 91. Druga mogućnost je međunarodna saradnja.
Jedna korveta u EU okvirima košta između 400 i 500 miliona eura. U slučaju zajedničke nabavke s drugim državama, poput Grčke i Rumunije koje također planiraju kupovinu novih korveta, Hrvatska bi mogla značajno smanjiti troškove. Zajednička kupovina kroz EU mehanizme (npr. PESCO) može omogućiti i sufinansiranje iz Europskog odbrambenog fonda (EDF), uz mogućnost da se brodogradnja raspodijeli među zemljama učesnicama.
