Nakon spontanog pobačaja rekli da plod baci u kantu za smeće
Jedna od pet žena doživi spontani pobačaj u prva tri mjeseca trudnoće, često bez jasnog ili očitog razloga.
Učestalost spontanih pobačaja iznosi oko 15 posto svih klinički prepoznatih trudnoća. Dio statistike je i naša sugovornica koja je spontani pobačaj imala u zadarskoj bolnici.
Svoje iskustvo podijelila je anonimno, jer dio porodice nije znao za trudnoću zbog njezina ranog stadija, ali i zbog traumatičnog iskustva koje je imala nakon samog čina pobačaja te zbrinjavanja fetusa.
"Sestre su mi rekle da plod bacim u kantu"
Prilikom redovne kontrole u 12. sedmici trudnoće saznala je da je srce prestalo kucati. Plod je bio dan ili dva manji jer je srce stalo kucati u tom periodu. Imala je izbor između kiretaže ili medikamentoznog abortusa, od čega je, dodaje na njezinu nesreću, izabrala abortus potaknut tabletama.
-Dobila sam isti taj dan tablete za kući i da dođem za dva dana u bolnicu oko 9 sati uz upute i objašnjenja kako će se razvijati daljnji tijek. Dolaskom u nedjelju, dva dana nakon na odjel me zaprimaju ljubazne sestre koje mi daju preostale tablete i brufen.
U međuvremenu doktor odrađuje još jedan UZV kao potvrdu i govori da ako osjetim u nekom trenu kao da mi je nešto ispalo, da obavezno javim. Do tog trena je sve bilo dobro, ali onda slijedi negativan rasplet događaja, govori pacijentica te nastavlja:
-Nakon što mi je ispao veliki hematom, za nekoliko minuta bez bolova osjetila sam da izlazi još nešto. U toaletu sam tada vidjela da se radilo o cijelom fetusu od otprilike 8 cm. Fetus je ostao u ulošku, koji sam skinula i odložila sa strane, a zatim sam otišla u sestrinsku sobu i ispričala što se dogodilo.
Na pitanje sestara gdje je fetus i je li ispao u wc, odgovorila sam da je u ulošku i da ne znam što učiniti s njim. Nakon kraće šutnje, rečeno mi je da ga bacim u wc ili u kantu pored. Bila sam zgrožena jer se radilo o običnoj kanti za komunalni otpad, prepunoj boca, opušaka i ubrusa, u kojoj se našlo i moje dijete, kazala je pacijentica čiji su podaci poznati redakciji.
Bolnica: Nudimo izbor na ukop ili zbrinjavanje
U Hrvatskoj ne postoji jasno propisani zakon na nacionalnoj razini koji posebno uređuje detaljan postupak zbrinjavanja fetusa nakon spontanog pobačaja, osim općih pravila o zbrinjavanju medicinskog otpada i slanja uzoraka na patohistološku obradu.
Prema pravilu iz medicinske prakse i etičkog kodeksa, bolnice su dužne prema zahtjevu roditelja omogućiti pokop fetalnih ostataka, ali takva praksa ovisi o bolnici i uslovima.
U provedbi postoji "siva zona" – postupci često ovise o pojedinačnim slučajevima, volji roditelja, komunikaciji sa zdravstvenim osobljem i pravnim regulativama, što znači da dostupnost opcija i jasnoća informacija varira od bolnice do bolnice.
-U odnosu na sam postupak medikamentoznog prekida trudnoće, uvijek se prije samog postupka pacijenticama objašnjava način i postupak prekida trudnoće. Pacijenticama se obavezno daje i pisana obavijest o preporučenom dijagnostičko-terapijskom postupku s detaljno opisanim postupkom.
Zbrinjavanje se vrši ovisno o stanju u kojem se nalaze ostaci ploda, a što ovisi o stupnju trudnoće. Za veći plod se dodatno potpisuje "Saglasnost za zbrinjavanje posmrtnih ostataka pobačenog ploda" te se u skladu sa protokolom ustanove isti odnosi na Odjel patologije i citologije te zbrinjava prema zakonskim propisima.
U takvim slučajevima pacijenticama se nudi na izbor ukop ili zbrinjavanje s ostalim medicinskim otpadom i to upravo zato što ga zakonski propisi kao takvog definiraju. Ako pacijentica preuzima plod preko odabranog pogrebnog poduzeća za ukop u obiteljsku grobnicu ili na Gradskom groblju, a to se događa pretežno iz vjerskih razloga, preuzimanje evidentiramo i slijedimo protokol. Ako se radi o manjim produktima začeća (tekući sadržaj) isti se zbrinjavaju na propisan način", poručili su iz zadarske bolnice.
Ministarstvo: Odlaganje u komunalni otpad nije dozvoljeno
Prema podacima HZJZ-a u Hrvatskoj se u posljednjih pet godina povećao broj pobačaja i prekida trudnoće. Tako je 2020. godine zabilježeno oko 7.400 pobačaja, dok je prošle godine taj broj porastao na 8.130.
Kada su u pitanju spontani pobačaji, njihov broj je varirao posljednjih pet godina, a u 2024. godini registrirano je oko 1.500 spontanih pobačaja, od kojih je 38 prijavljeno u zadarskoj bolnici.
Iz Ministarstva zdravstva kazali su kako je postupanje u slučaju prekida trudnoće uređeno Zakonom o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodu odlučivanja o rađanju djece dok se Zakonom o gospodarenju otpadom određuje da se patološki otpad mora sakupljati i zbrinjavati na poseban način.
Odlaganje u komunalni otpad ili putem sanitarnih čvorova nije dopušteno niti predviđeno propisima te pojedinačni slučajevi koje navodite predstavljaju nepravilnosti koje nisu u skladu s važećim standardima.
- Bolnice prema internim procedurama omogućuju razne oblike zbrinjavanja, no bez obzira na odabrani model, medicinsko je osoblje dužno pacijentici pružiti jasne i potpune informacije o samom postupku i njegovim posljedicama, uključujući i objašnjenje načina daljnjeg postupanja s fetusom ili tkivom, kazali su iz ministarstva.
Hrvatska nema nacionalni protokol
Nacionalni protokoli o zbrinjavanju fetusa postoje u nekoliko europskih zemalja koje imaju jasno definirane smjernice i zakone.
U Ujedinjenom Kraljevstvu postoje smjernice koje nalažu da ostaci fetusa nakon pobačaja ne smiju biti tretirani kao obični medicinski otpad, već se nude tri opcije ženama: zajednički pokop, kremacija ili privatno organizirani pokop. Nacionalne smjernice ima i Njemačka, Švedska te Irska, dok u Hrvatskoj to nije slučaj.
-Smatram da je krajnje vrijeme da se u Hrvatskoj uspostavi nacionalni protokol koji će jasno regulirati postupanje u ovakvim situacijama, uz obaveznu edukaciju medicinskog osoblja o komunikaciji s pacijenticama koje prolaze kroz traumatičan gubitak.
Nažalost, slučajevi poput ovog iz Zadra nisu izolirani, već ukazuju na ozbiljan nedostatak jasnih protokola i komunikacije u zdravstvenom sistemu kada je riječ o zbrinjavanju fetusa nakon spontanog pobačaja.
Pacijentice u ovakvim slučajevima imaju pravo na jasnu i pravovremenu informaciju o postupku zbrinjavanja fetusa te vrlo važnu psihološku podršku i savjetovanje, naglasila je Jasna Karačić Zanetti iz Udruge prava pacijenata.
Gdje potražiti podršku?
Psihološka savjetovališta i online grupe podrške, poput Centra za reproduktivno mentalno zdravlje, pružaju savjete i emocionalnu podršku nakon spontanog pobačaja.
Dio bolnica i udruga, kao je RODA, također nude informacije i podršku o pravima i mogućnostima nakon gubitka trudnoće. Sve žene imaju zakonsko pravo biti jasno i stručno informirane te dobiti svu medicinsku dokumentaciju.
