Mađarska i Srbija: Savezništvo ili politička poruka?
Sa jučeranjeg potpisivanja sporazuma u Beogradu/Anadolija
Nakon što je Hrvatska sa Albanijom i Kosovom potpisala Deklaraciju o jačanju odbrambene saradnje, jučer su u Beogradu ministri odbrane Srbije i Mađarske Bratislav Gašić i Kristóf Szalay-Bobrovniczky potpisali dokument o saradnji u oblasti odbrane između ove dvije zemlje. Potpisi na dokument stavljeni su nakon što su sastanak održali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i mađarski ministar.
Približavanje stavova
Vučić je kazao da Srbija ima najrazvijeniju i najintenzivniju saradnju u oblasti odbrane sa Mađarskom u regionu, izražavajući uvjerenje da će dogovor o zajedničkim aktivnostima imati nastavak u daljem približavanju i uspostavljanju vojne alijanse ili vojnog saveza Srbije i Mađarske.
- Naravno, za to se pita mađarska strana, pita se i mađarski i srpski parlament i svi ostali, ali naši odnosi su toliko dobri da, posebno imajući u vidu kako se to i šta se sve dešava u Evropi i svetu, premijer Orban i ja smo svakako izrazili naše želje i namere da nastavimo sa ubrzavanjem i daljem približavanjem svih naših stavova u odbrambenoj sferi, kazao je Vučić.
Dodao je da je potpisan dokument kojim se operacionalizuje i konkretizuje sporazum o strateškoj saradnji u oblasti odbrane postignut 2023. godine, te da je dogovoren za ovu godinu najveći broj aktivnosti do sada - 79, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 2023. godinu.
- U ovih 79 aktivnosti ima mnogo toga što je od značaja za nas. Od zajedničkih aktivnosti, obuka i vežbi, vojne industrije, mirovnih operacija, sajber-bezbednosti, vojnog obrazovanja i vojne medicine... Za nas su od izuzetnog značaja helikopterske vežbe koje ćemo imati sa mađarskim partnerima, rekao je Vučić.
Ministar odbrane Mađarske Szalay-Bobrovniczky izjavio je da je potpisanim planom bilateralne vojne kooperacije saradnja dvije zemlje podignuta na još viši nivo.
- Detaljno smo prošli kroz cijeli plan koji se odnosi na 2025. godinu. I srbijanski i mađarski odnosi su se iz strateškog nivoa podigli na još viši nivo. Što se tiče vojne saradnje, to su stručne konsultacije, obuke vojnika, odnosno mapiranja i sve ostale međunarodne obuke i konsultacije, rekao je Szalay-Bobrovniczky.
Nedavno je i Milan Knežević, poslanik u crnogorskom parlamentu i lider Demokratske narodne partije, naveo da Crna Gora treba da potpiše vojno-tehnički sporazum sa Srbijom, Mađarskom i Slovačkom. Smatra da bi to trebalo da bude neki vid odgovara na sporazum o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova.
Đuro Kozar, vojnopolitički analitičar, smatra da je potpisivanjem dokumenta u oblasti odbrane između Srbije i Mađarske na viši nivo podignuta njihova dosadašnja vojna saradnja.
- To je posljedica ukupnih dobrih političkih odnosa između ovih susjednih država. Mađarska je u NATO-u od 1999, a Srbija u Partnerstvu za mir ovog saveza od 2006. godine. I to im omogućuje da organiziraju zajedničke vježbe i udružuju se u projektima proizvodnje borbenih sredstava. Određeni krugovi u Crnoj Gori smatraju da i njihova zemlja treba biti dio tog sporazuma, nakon što su dokument o vojnoj saradnji potpisali Hrvatska, Albanija i Kosovo. Dogovor potpisan u Tirani, kao i ovaj u Beogradu, svjedoči da se neke zemlje u regiji udružuju u jačanju svojih odbrambenih snaga. I na to ne treba gledati kao udruživanje usmjereno protiv nekoga, tim prije što su zemlje koje se udružuju uglavnom članice NATO-a ili su kandidati za to članstvo, ističe Kozar.
Nikola Lunić, izvršni direktor Saveta za strateške politike iz Beograda, smatra da je ovo “još jedan u nizu dokumenata bez sadržaja u regionu, koji povećava tenzije i dovodi celi region na rub neke virtualne trke u naoružanju”.
Bez novih obaveza
- I to svih država, a u principu niti jedna od njih ne može priuštiti takvu jednu trku. To je eksplicitno odgovor ne samo na taj virtuelni savez nego i na nameru Ankare da isti takav savez potpiše sa Skopljem, Tiranom i Prištinom. Međutim, treba imati u vidu da je Beograd već sa Budimpeštom potpisao sporazum o saradnji u oblasti odbrane 2010, a potom 2023. i unapređeni sporazum o praktički strateškoj saradnji u oblasti odbrane. Nijedan drugi sporazum, videli smo, nije rezultirao bliskom vojnom saradnjom, niti bilo kakvom unapređenom saradnjom u oblasti odbrane i ne treba očekivati ni da će novopotpisani dokument to uraditi. Jednostavno, Mađarska, kao i neke druge zemlje regiona, predale su dio svog suvereniteta EU, odnosno NATO-u, i bez njihove dozvole ne mogu ulaziti u bilo kakve savezničke odnose sa obligacijama, naglašava Lunić.
Dodaje kako smo, “na kraju krajeva, videli da i u samom tekstu deklaracije Prištine, Zagreba i Tirane piše da ne donosi nikakve nove obaveze za države potpisnice, niti sprečava obaveze tih država prema nekim dotadašnjim sporazumima sa nekim drugim državama”.
- Ponoviću još jedan put, to je jedan besadržajan dokument, kaže Lunić.
