Jadran ''kipi'': More bi moglo biti toplije od zraka, predstavlja veliku opasnost

Plutače u Jadranskom moru i mjerne stanice Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) duž hrvatske obale i na otocima pokazale su u petak ujutro da je Jadran prilično vruć, što bi moglo dovesti do ozbiljnih posljedica za morski život.

Plutača DHMZ-a u Velikom jezeru na Mljetu pokazala je temperaturu od 29,5 stepeni Celzijusa u petak u 8:00 sati. U isto vrijeme, temperatura mora na Krku bila je 28 stepeni Celzijusa, dok je plutača u Malinskoj na Krku pokazala 28,3 stepena Celzijusa. U Puli je temperatura mora iznosila 28,5 stepeni Celzijusa, a u Rabu, Zadru, Opatiji i Dubrovniku preko 27 stepeni Celzijusa.

Ovi ekstremni vremenski uvjeti negativno utiču na morski život. Organizmi koji su prilagođeni temperaturama do 27 stepeni Celzijusa, prvenstveno ribe, prisiljeni su napustiti ove toplije vode. Oni organizmi koji se slabije kreću, poput koralja, spužvi i mahovnjaka, ne mogu pobjeći od vrućine, što rezultira njihovom smrću.

Marin Kirinčić, muzejski savjetnik iz riječkog Prirodoslovnog muzeja, istakao je za RTL televiziju: "Od silnog zagrijavanja dolazi do umiranja simbiotskih algi koje žive s koraljima, što dovodi do koraljnog izbjeljivanja. Nakon što alge napuste koralj, i koralji vrlo brzo odumiru. Oni su jedna od najugroženijih skupina."

Biolog dr. Petar Kružić, redovni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu, ranije je rekao za Jutarnji list da se Jadran unazad 30 godina značajno promijenio. "Zbog zagrijavanja mora dolaze nove vrste, poput tropske alge Caulerpa taxifolia i Caulerpa cylindracea, koje guše morske organizme poput koralja i spužvi. Pored toga, dolaze nove vrste, kao crvena alga Womersleyella, koja se nalazi na dubinama između 20 i 30 metara i guši organizme u koraligenu," rekao je Kružić.

Morska površina sporije se zagrijava od kopnene i sporije hladi, pa joj temperatura ne raste tako visoko i ne pada tako nisko kao temperatura kopnene površine. Zbog toga su površina kopna i zrak iznad nje danju i ljeti topliji, a noću i zimi hladniji od susjedne morske površine i zraka nad njom.

Ovaj alarmantan porast temperature mora zahtijeva hitnu pažnju i akciju kako bi se zaštitio bogati morski ekosistem Jadrana, koji je već pod velikim pritiskom zbog klimatskih promjena i invazivnih vrsta, piše Jutarnji.