Istraga u toku: Lažirao glas kćerke, pa majci ukrao novac
Koliko su prevaranti postali dosjetljivi i koliko daleko idu kako bi prevarom natjerali građane da im predaju novac, svjedoči i najnoviji slučaj prevare koji se dogodio jednoj porodici iz Zagreba. Žena, koja je željela ostati anonimna iz straha za svoju sigurnost, ispričala nam je što se dogodilo njezinoj porodici početkom juna, dok i dalje iščekuju rezultate policijske istrage.
-Mamu je jedan dan na poslu, na fiksni telefon, nazvao neko s mojim plačućim glasom koji je govorio da hitno trebam pomoć -počinje priču Zagrepčanka, što je bilo dovoljno da se njezina majka sledi. "Onda je preuzeo riječ "doktor" i rekao da moram ići na operaciju, inače će mi morati amputirati nogu -kazala je žena za index.hr.
"Vašoj kćeri treba zlatna pločica"
Njezina majka, koja je u tom trenutku bila prestravljena jer je mislila da je čula glas svog djeteta, nastavila je razgovarati s prevarantom, misleći da se radi o liječniku. On joj je nastavio objašnjavati da njezinoj kćeri treba "zlatna pločica" kakve ima - samo jedna u cijeloj Hrvatskoj.
Prevarant je potom objasnio kako će cijela operacija koštati 70.000 eura. Njezina majka odmah je pristala i otišla do kolege u susjednu sobu kako bi ga zamolila da je odveze u banku, a onda je stigla i prva prijetnja.
- Taj "doktor" joj je na to rekao: "Jesam ti rekao da nikome ne govoriš". Ona je potom zašutjela, i nastavila šutjeti tokom vožnje, dok su cijelo vrijeme bili na liniji, kaže. Uz to, prevarant joj je cijelo vrijeme govorio i kako mora požuriti jer, prisjeća se Zagrepčanka, inače će kći dobiti sepsu.
-Iako je još tokom vožnje počela shvaćati da je prevara, čula je svoje dijete kako plače i pretpostavila je da sam ja zdrava i dobro, ali da sam oteta. Osoba od 60 godina ne razmišlja da bi to mogla biti umjetna inteligencija - govori Zagrepčanka.
Cijela noćna mora krenula je usred bijela dana, a završila se tek nakon četiri sata, kada se njezina majka našla s jednim starijim muškarcem ispred Muzeja suvremene umjetnosti gdje je predala novac.
Našla se s posrednikom
-Tamo se našla zapravo s nekim posrednikom, jer muškarac s kojim je pričala na telefon nije bio Hrvat. Ispred Muzeja je bio neki stariji muškarac u 70-ima, samo ju je pitao je li to za nekakvog Nikolu, i to je bilo to - prepričala nam je Zagrepčanka.
Kako je njezina majka tokom tog poziva ipak uspjela nekako poslati poruku svom suprugu, ispitujući ga gdje im je kćer, tako je nakon primopredaje uspjela i shvatiti što se zapravo dogodilo. Njezina kćer, Zagrepčanka koja nam je ovo prepričala, za to je vrijeme kuhala ručak kod kuće.
Porodica je ovu situaciju odmah prijavila policiji, navodi nam Zagrepčanka i pokazuje prijavu koju su podnijeli. Iako su im u policiji, kaže, rekli da se počinitelji često i pronađu u ovakvim situacijama, ona nije sigurna da će se to ovoga puta i dogoditi. ------ Nitko nam se još nije javio - navodi nam Zagrepčanka, iako je od tog dana prošlo već više od dvije sedmice.
-Moja mama samo pokušava zaboraviti da se ovo sve dogodilo.
O kakvom je tipu prijevare riječ?
Ovakav tip prijevare naziva se AI-enhanced vishing (voice phishing), napad u kojem se koristi umjetna inteligencija za stvaranje lažnog, ali autentično zvučećeg glasa. Što to u praksi znači, objašnjava nam i stručnjak za kibernetičku sigurnost Zlatan Morić.
-Radi se o evoluciji klasičnih "dijete je u problemu" prijevara, ali sada pojačanoj tehnologijom koja stvara iluziju autentičnosti, objašnjava Morić, dodajući kako u SAD-u postale popularne prevare čak i videopozivima.
-Da, u SAD-u su zabilježeni slučajevi deepfake videopoziva, gdje napadači koriste video-generativne alate da stvore lik i glas određene osobe. Primjerice, neko primi videopoziv na kojem vidi i čuje "svoje dijete" kako traži pomoć – ali zapravo se radi o kompletno lažnoj slici i zvuku, generiranim uz pomoć AI-ja. Tehnologija je još uvijek nesavršena i trenutno nije dovoljno kvalitetna da se video sadržaj generira u stvarnom vremenu pa ma primjer, pokreti usana mogu biti neusklađeni, ili kvaliteta videa niska – ali se stalno poboljšava, i takvi napadi uskoro mogu postati stvarnost i u Hrvatskoj. Nažalost, kako tehnologija postaje dostupnija, tako i zlonamjerne primjene dolaze u naše okruženje, objašnjava.
Iako za to danas nema prave potvrde, a vjerojatno je neće nikada ni biti, majka Zagrepčanke s kojom smo razgovarali uvjerena je kako se uistinu radilo o glasu njezine kćeri.
-Danas je relativno lako generirati nečiji glas pomoću umjetne inteligencije – dovoljno je svega nekoliko minuta snimljenog govora da se napravi vrlo uvjerljiva imitacija. Ako osoba objavljuje videozapise na društvenim mrežama, ti se materijali mogu automatski preuzeti i koristiti kao podloga za izradu AI generiranog glasa. U konkretnom slučaju, moguće je da je glas generiran umjetnom inteligencijom, i to tako uvjerljivo da čak ni članovi porodice – poput majke – ne primijete razliku. Istraživanja su pokazala da ljudi često ne mogu razlikovati stvarni i sintetski glas, pogotovo ako je situacija emocionalno napeta, poput poziv s porukom "u opasnosti sam"", objašnjava Morić.
Osobe koje objavljuju sadržaj na društvenim mrežama zbog ovakvih alata i prevaranata posebno bi trebale biti na oprezu, navodi stručnjak Morić.
Sigurnosni kodovi, tajna pitanja...
-Ne postoji neki dobar način da se zaštitite od ovakvih napada osim da upozorite članove porodice i prijatelje na mogućnost ovakvih prevara. Neka uvijek provjere situaciju izravnim kontaktom ili postavljanjem "tajnih pitanja" koje samo bliske osobe znaju", savjetuje Morić. -Ako objavljujete često, razmislite o dvoslojnoj provjeri identiteta – na primjer, dogovorite s porodicom da se u hitnim slučajevima koristi samo određena riječ, poruka ili oblik kontakta. Primjer: obitelj može uvesti "sigurnosni kod" koji dijete mora izgovoriti u slučaju stvarne hitnosti – bez tog koda, ne reagiraju na pozive.
A do počinitelja, zaključno iznosi Morić, vrlo je teško doći.
-Počinitelji često djeluju izvan zemlje, koriste VPN-ove i anonimne alate za pozive. Često koriste lažne brojeve, privremene SIM kartice i internet pozive koje je teško pratiti. Osim toga, sve više koriste kriptovalute za plaćanja, čime dodatno skrivaju svoj identitet - navodi.
-Ako je napad izvršen iz inozemstva putem VoIP servisa i plaćanje je traženo u kriptovaluti, šanse za pronalazak počinitelja su vrlo male. Ako je plaćanje izvršeno klasičnim bankarskim procedurama onda postoji mogućnost da vratite novac ako prepoznate da je riječ o prevari u par sati nakon transakcije i to prijavite banci i policiji, zaključuje stručnjak za kibernetičku sigurnost Zlatan Morić.
