Hrvatska se ne šali, spremaju se na opremanje vojske za moderno ratovanje

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković ocijenio je da Europska unija vrlo brzo napreduje u jačanju svojih obrambenih sposobnosti, a da je Hrvatska već danas u poziciji da ispunjava zahtjev NATO-a od dva posto izdvajanja godišnje BDP-a za obranu, dok je plan doći na 2,5 posto u 2027. godini, objavili su iz Vlade RH nakon završetka posebnog sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu posvećenog Ukrajini i pitanjima obrane.

“Kako budemo nastavljali s gospodarskim rastom, tako ćemo imati veće mogućnosti i fiskalne kapacitete za ulaganja u jačanje Hrvatske vojske i naših obrambenih sposobnosti”, poručio je.

Domaća proizvodnja

Plenković je ranije izjavio da je Vlada kojoj je na čelu u devet godina njegovog mandata udvostručila BDP, s 47 milijardi eura 2016. na 94 milijarde eura 2025.

“Taj rast nam je omogućio i veći proračun i veće ulaganje u obranu”, izjavio je.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić (HDZ) poručio je u petak da Hrvatska intenzivno radi na jačanju obrambene industrije i razvoju projekata za proizvodnju streljiva malog i velikog kalibra. Anušić ističe da je cilj osigurati dugoročnu samoodrživost kroz domaću proizvodnju i tehnološki razvoj.

“Trenutno razvijamo projekte za proizvodnju streljiva malog i velikog kalibra, a uključene su dvije različite tvrtke”, rekao je.

Za tvrtku zaduženu za proizvodnju streljiva malog kalibra već postoje lokacija i okvirni plan, dok se za proizvodnju streljiva većeg kalibra, uključujući projektile kalibra 122 i 155 milimetara, još pregovara s potencijalnim investitorima, kazao je ministar. Već sada su definirani gabariti investicije i broj zaposlenih i predviđena godišnja proizvodnja milijuna komada streljiva. Govoreći o vojnom proračunu, Anušić također naglašava kako je Hrvatska ove godine dosegnula izdvajanje od dva posto BDP-a za obranu, u skladu s NATO-smjernicama, a brojka će rasti.

“Očekuje se da će NATO tražiti povećanje na tri posto, vjerojatno i do 3,5 posto”, kaže, istaknuvši da je za Hrvatsku realno da u sljedećih nekoliko godina dosegne tu razinu.

Hrvatska planira koristiti europske fondove za razvijanje vlastite obrambene industrije, uključujući ulaganja u kibernetičke sustave, bespilotne letjelice i dronove.

“Nećemo se oslanjati samo na kupovinu strane tehnologije, već ćemo razvijati vlastite proizvode, pratit ćemo najnovije tehnologije, uključujući i iskustva s ratišta u Ukrajini”, rekao je.

Govoreći o nabavi njemačkih tenkova Leopard, Anušić je rekao da se time Hrvatska postupno udaljava od istočne tehnologije, budući da tenkovi M-84 koriste kalibar koji nije u skladu s NATO-standardima.

“Leopard je trenutno jedan od najmodernijih tenkova u svijetu i postupno će zamijeniti M-84 u Oružanim snagama RH”, rekao je.

Najavljuje modernizaciju tenkovskih snaga. Kako je rekao, razmatra se daljnja nabava oklopnih vozila kao i unapređenje logističkih kapaciteta Hrvatske vojske.

“Jačanjem kapaciteta u svim segmentima osiguravamo da naša vojska ostane učinkovita i spremna za sve izazove modernog ratovanja”, poručuje Anušić.

U kontekstu plana Ponovno naoružavanje Europe, vrijednog 800 milijardi eura dodatnih sredstava za obranu u nadolazećim godinama, u hrvatskoj javnosti otvaraju se pitanja kako će na ovaj plan odgovoriti domaća obrambena industrija te koji su najvažniji projekti opremanja i modernizacije Hrvatske vojske.

Tvornica streljiva

Načelnik Sektora za naoružavanje i opremu Ministarstva obrane RH (MORH), brigadni general Davor Tretinjak izjavio je za državne medije kako se 2022. krenulo s nabavkom višenamjenskih borbenih aviona Rafale za Hrvatsku vojsku. I sljedeći mjesec će se zaokružiti njihov broj. Tada će, kazao je, “svih 12 aviona biti kod nas”.

“Nabavljamo raketni sustav HIMARS i bespilotnu letjelicu Bayraktar, u pregovorima smo za tenkove Leopard. Sada smo na vrijednosti višegodišnjih ugovora oko tri milijarde eura”, rekao je.

Na pitanje o tvornici streljiva u Hrvatskoj, Tretinjak je odgovorio kako će ugovor o projektu biti spreman do kraja godine, ali nije želio reći na kojoj će lokaciji biti tvornica.

“To će se saznati u javnosti kad bude, mi ćemo pravovremeno objaviti kada do toga dođe, nadamo se da ćemo imati ugovor do kraja godine, radi se o isključivo Greenfield investiciji. Hrvatska je nabavila bespilotne letjelice koje će biti u Hrvatskoj do 9. mjeseca, a potpisujemo ugovor o nabavci dronova i od jedne naše tvrtke, Hrvatska će u tom segmentu biti operacionalizirana, kaže on.

U 2023. prihodi hrvatske obrambene industrije iznosili su 600 milijuna eura, izjavio je za državne medije predsjednik Hrvatskog klastera obrambene industrije i predsjednik uprave Agencije Alan Goran Basarac.

“Sad će trebati napraviti malo žešći iskorak da se može dobro odgovoriti na ove izazove koji su pred nama, a koje postavlja i Europska unija. Što se tiče hrvatske obrambene industrije, neke stvari ćemo morati samostalno razvijati uz pomoć lokalnih proizvođača, ima i nekih novih projekata koji će možda biti iznenađenje na razini Europske unije”, rekao je.

Savezništvo s Turskom

Hrvatski mediji su ranije izvijestili o službenom posjetu ministra obrane Anušića i načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH generalpukovnika Tihomira Kundida Turskoj od 18. do 20. prošlog mjeseca.

“Turska nam je saveznik na jugoistoku Europe, želimo i jaču obrambenu suradnju. Osim tradicionalno dobrih bilateralnih odnosa s Turskom, želimo intenzivirati i suradnju u području obrambene industrije. U situaciji narušenih sigurnosnih okolnosti i pojačanog opremanja i modernizacije Hrvatske vojske, moramo dodatno razviti i osnažiti obrambenu industriju u Hrvatskoj, a u tome nam mogu pomoći turska ulaganja, koja su više nego dobrodošla. U svjetlu novih geopolitičkih odnosa svjesni smo da se karte sada drugačije dijele i da Hrvatska zbog svoje pozicije na jugoistoku Europe, blizine Bosne i Hercegovine i Kosova mora jačati svoja savezništva i suradnju s partnerima. Utjecaj Turske na Bosnu i Hercegovinu, kroz operaciju Althea, ali i na Kosovo kroz sudjelovanje u KFOR-u, u sklopu novih sigurnosnih uvjeta vrlo je važan jer u slučaju izraženih nestabilnosti, one bi se mogle reflektirati i na Hrvatsku”, poručio je Anušić.

Dodao je da s turskim tvrtkama Hrvatska već surađuje i kada je riječ o nabavi šest bespilotnih letjelica Baryaktar TB2 i kada je riječ o oružnim stanicama tvrtke Aselsan kojima se opremaju brodovi Hrvatske ratne mornarice. Još snažnija suradnja na području obrambene industrije i turska ulaganja u vojnu proizvodnju u Hrvatskoj mogu pridonijeti razvoju hrvatske obrambene industrije.

Iz MORH-a citiraju i Kundida koji je istaknuo kako je sudjelovanje Republike Turske u operacijama KFOR i ALTHEA te sudjelovanje Hrvatske u KFOR-u pridonose stabilnosti na jugoistoku Europe, a mir i stabilnost ondje ključni su za Hrvatsku.