Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali sporazum o vojnoj saradnji
Ilustracija/ Pexels
Kosovo, Albanija i Hrvatska potpisali su 17. marta sporazum o vojnoj saradnji, što je izazvalo oštre reakcije iz Srbije. Premijer Kosova Aljbin Kurti ocijenio je potpisivanje kao važan korak za bezbjednost, dok je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije ovaj čin nazvalo destabilizujućim za region.
U saopštenju srbijanskog ministarstva naglašava se da „jednostrano naoružavanje i vojna saradnja sa nelegalnim strukturama na teritoriji Kosova predstavljaju direktan udarac na međunarodni pravni poredak i prijetnju regionalnom miru“, uz poruku da Srbija „ovo neće prihvatiti ćutke“.
Kako se navodi, Srbija je, uprkos vojnoj neutralnosti, bila spremna na saradnju s Hrvatskom i Albanijom, ali ovakav sporazum, potpisan bez njenog učešća, predstavlja „otvorenu provokaciju i grubo ignorisanje realnosti na terenu“. Ministarstvo je zatražilo hitno objašnjenje Zagreba i Tirane o „stvarnim namjerama i krajnjim ciljevima ove opasne vojno-bezbjednosne igre“, ističući da neće dozvoliti nikakve jednostrane poteze koji bi ugrozili teritorijalni integritet i bezbjednost građana.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić osvrnuo se na ovaj sporazum tokom posjete Briselu, ocijenivši ga kao kršenje subregionalnog sporazuma o naoružanju iz 1996. godine. „Uvjeren sam da NATO nije bio obaviješten, ali ne vjerujem da će zbog toga da brinu ni Priština, ni Zagreb, ni Tirana“, rekao je Vučić nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
Vučić je upozorio da su Hrvatska i Albanija, potpisivanjem sporazuma sa Kosovom, „otvorile trku za naoružanjem u regionu“. „To je za nas teška situacija, ali smo razumjeli njihovu poruku. Sačuvaćemo svoju zemlju i odvratiti svakog potencijalnog agresora“, poručio je.
S druge strane, kosovsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da reakcije Srbije nisu samo agresivne i prijeteće, već i predstavljaju „evidentno kršenje sporazuma iz Brisela“. Kako navode, Srbija ovim „dokazuje lošu namjeru i nespremnost da se uključi u istinski dijalog“. U saopštenju se tvrdi i da Srbija nastoji da se postavi kao dominantna sila na Zapadnom Balkanu, te se poziva Beograd da poštuje dogovor iz Brisela iz 2023. godine, prema kojem Srbija ne smije ometati međunarodne odnose Kosova.
